Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, organizirao je press konferenciju povodom aktuelne političke situacije.

Na početku obraćanja, Konaković se osvrnuo na posjetu Strazburu. 

- U ovom trenutku brojni važni akteri, koji o BiH razgovaraju, pišu i pripremaju važne odluke. Rekao sam kad sam preuzimao ovu funkciju, da se odluke neće donositi bez nas, bez da barem dođemo i kažemo istinu o BiH i procesima koji se kod nas dešavaju. I naravno, lobiramo u ovom trenutku koji zovemo momentum za BiH, šta se kod nas sve dobro i loše događa i da pokušamo s prijateljima BiH napraviti važan korak ka evropskim integracijama.

"Vrata su nam otvorena"

Nažalost, priliku imamo zbog agresije na Ukrajinu, ali je prilika tu, vrata su nam otvorena i čini se da politički akteri u BiH nedovoljno shvataju kakvu priliku BiH ima ispred od sebe.

Priča o proširenju EU je ponovo živa, ponovo je aktivna, da se govori o Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i zemljama zapadnog Balkana. Nas taj prostor posebno interesuje i svjesni toga od početka pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju. Niko nas neće posvađane, blokirane, niko neće htjeti da razgovara s nama, a kamoli da otvori vrata integracije - rekao je Konaković. 

Grant sredstva

Dodaje da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi eura.

- Sad imam informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi eura za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Dvije milijarde grant sredstava koje bi trebale biti potrošene na infrastrukturne projekte.

Mi smo zbog dobrog starta, prilikom posljednje raspodjele sredstava iz EK dobili 57 posto ukupnih grant sredstava. 303 miliona su dodijeljena BiH, a 43 posto ostalim državama regiona.

U Strazburu, Briselu i ostalim važnim destinacijama govori se o prilikama, pomacima i prijetnjama na prostoru zapadnog Balkana. Posljednja dešavanja iz RS su nešto što zabrinjava evropske zvaničnike i što nam smeta na evropskom putu. Da toga nema, bilo bi nam puno lakše.

Pod posebnom lupom jesu odnosi Srbije i Kosova, prati se Crna Gora, gdje se očekuje formiranje vlade.

Posmatrano sve zajedno, veliki broj prijatelja BiH lobira da se, prije svega, dobro pozicioniramo u novoj podršci proširenju - rekao je Konaković. 

Zajedničko EU tržište

Ministar vanjskih poslova je pozvao sve one koji se bave privredom i biznisom da izvrše maksimalan pritisak na političke aktere, da shvate ovu šansu. 

- Kada govorimo o proširenju, to je integracija prije članstva. Sada se govori o ubrzanom pristupu zajedničkom evropskom tržištu. To bi otvorilo mnogo prostora za privredu BiH. Naše izvozom orijentisane kompanije bi imale zaista veliku priliku za razvoj. Čak i mali dobavljači s kojim sarađuju. To će biti ozbiljna ekonomska injekcija za BiH ukoliko budemo pametni, ukoliko bude dominirao racio, a ne neke turbulencije.

Razgovarao sam s komesarom Varheljijem, komesarkom Johanson, Paulom Anđelom, izvjestiocem za BiH, s nekoliko parlamentaraca, s nekoliko njemačkih parlamentaraca, koji su tvrdi, kojima se mora dokazivati da mi znamo šta hoćemo i da isporučujemo kako treba. Moram ponoviti, oni su raspoloženi da nam pomognu u ovom iskoraku ka EU. Pred nas stavljaju ozbiljne obaveze, prije svega Zakon o sudu, te Zakon o konfliktu interesa. Tu je još državni koordinator za IPA fondove, to su dokumenti za koje imamo saglasnost da ćemo ih usvajati i prezentirati EU, prije oktobra, kada će ih komesar Varhelji prezentirati prvo Evropskom parlamentu, ljudima koje sam informisao. Moram priznati da jedan dio njih nije znao šta se tačno dešava u BiH, da su neki bili iznenađeni da smo uspjeli - rekao je Konaković i dodao:

Evropski voz

Tamo se nikada nije išlo da kažemo da smo uspjeli, uvijek smo išli da kažemo da zbog nekoga ne može. Ne znamo da li je dovoljno, možda nije, ali za političku odluku za koju lobiramo da dobijemo političku odluku koja će biti početak pregovora s BiH, bez datuma, a možda i s datumom i da naravno u procesu donošenja paketa podrške za zapadni Balkan, BiH, cijela BiH, ne sastavljena, kako kolege govore, nego sastoji se od dva entiteta. Sastavljena znači da bi mogla biti rastavljena, a nije sastavljena. Bez nekog sastojka i može.

Naša BiH, svi njeni dijelovi, ima priliku da kao nikada do sada uskoči na taj evropski voz i da benefite koje mi trebamo da obezbijedimo osjete svi građani BiH u svojim džepovima. Još jednom apelujem za sve one koji vole ovu zemlju i planiraju u njoj živjeti da maksimalno pritisnu sve političare u oba bh. entiteta i Brčko distriktu. To je evo neki presjek aktivnosti koje smo imali u zadnja dva dana, imali smo 10 sastanaka sa 12 zvaničnika. Neke kritike koje smo tamo dobili su uglavnom vezane za trenutna politička dešavanja u manjem bh. entitetu RS. 

Tokom razgovora s Varheljijem, čini mi se, bio je taj jedan sastanak u Istočnom Sarajevu, pa još jedan u Banjoj Luci, pa evo jutros još jedan dok sam letio, upalio sam internet i prva stvar koja me, naravno, zanimala jeste da li je bilo eventualne odluke o napuštanju institucija kadrova iz RS. Vidim da nije, ali da se ponovo postavljaju neki ultimatumi, priča o nekim uslovima, što naravno u ovom trenutku nit' je prikladno nit' je dobro, nit' treba, nit' se smije dešavati i pozivam još jednom da se ispune potpisani stavovi; stavili smo potpise nas devet predsjednika na jedan dokument i jedan dio te grupe nije ispunio dato obećanje. Trebamo to završiti pa onda ići dalje. Zaista smeta na evropskom putu, smeta BiH činjenica da još dominiraju neke poruke koje su u ovom trenutku zaista  bespotrebne - rekao je Konaković.

Šmitove odluke su obavezujuće

Kako dodaje, u fazi smo "kad je ova koalicija pokazala svoju svrhu".

- Kad smo za sedam mjeseci stvarno nešto napravili u BiH što nije viđeno i pred samim je finišom, jer mi u oktobru očekujemo taj Varheljijev prijedlog, sad se analizira, sad se o njemu raspravlja, nikakvih sjena tu ne bi bilo. Mogli bismo čak reći da je BiH lider EU integracija, jer je Crna Gora tu malo zastala, Srbija i Kosovo imaju probleme, i umjesto da se time pohvalimo i okitimo, morao sam dio tih razgovora objašnjavati šta se, zapravo, ponovo dešava, zbog čega visokom predstavniku, koji je potpuno legalno, taj dokument smo potpisali i proslijedili, imenovan u BiH. Njegove su odluke obavezujuće, ali ponovo predmet negiranja, negiranje sudova u BiH je nešto na šta ne pristajemo niti se s time slažemo. Za sve dalje razgovore smo vrlo raspoloženi, o svemu ćemo razgovarati. Imamo svoje prijedloge kako treba da izgleda Ustavni sud BiH , brzo ćemo ih prezentirati. Vrlo rado bismo o tome razgovarali, o Izbornom zakonu isto tako. Ali sada uslovljavati, kada treba da uberemo neki plod našeg rada od sedam mjeseci, smatram bespotrebnim, zaista nema smisla. Ako ljudi u RS brinu o građanima u RS, učinit će sve da se tamo poljoprivrednici, studenti, privrednici, oni koji žive od svog rada ubrzo dovedu u fazu da osjete u svojim džepovima ovo dobro što smo uradili. A ne sad pred samim ciljem da ih ponovo vraćaju u neku fazu izolacije, to hoću da kažem. 

Političari iz RS

Dodaje da je većina njegovih sagovornika spremna podržati BiH na EU putu, ali da su vrlo odlučni da se obračunaju s onima "koji nam budu smetali". 

- Ono što je loše u svemu tome, mislimo da bismo jedan dobar period svi zajedno trpili tu jednu vrstu politike koja dolazi iz RS, ali bi oni u konačnici zaista platili najveću cijenu. Jedan dio političke scene u Evropi razmišlja kako da se, zapravo, u budućnosti podrži samo entitet Federacija bez da se podržava RS, što je jedna kontroverzna tema. A ukoliko vlasti u RS nastave ovako, mislim da će na to natjerati čak neke ozbiljne dužnosnike na EU sceni. Ja ih još jednom pozivam da ispoštuju dogovor, da ispoštuju datu riječ, da ono što smo do sada radili krunišemo i da u oktobru, mislim da će Ursula fon der Lejen vrlo brzo obići prostor zapadnog Balkana i obavijestiti o ovom ogromnom, najvećem ikada paketu podrške za zapadni Balkan i ako BiH tu ispadne iz konkurencije pred samim ciljem, jasno je da će tu krivci biti političari iz RS. 

Ulazak protjeranih Rusa u BiH

Zahvalivši se novinarima BIRN-a koji su priču o ruskim diplomatama koji su, nakon što su protjerani iz evropskih zemalja, dospjeli u BiH, plasirali u javnost, Konaković je iznio detalje i načine njihovog ulaska u BiH, pokazujući neke od dokaza.

- Dvojica ruskih diplomata koji su protjerani iz drugih zemalja, u BiH su došli. Jedan je došao 25. oktobra 2022. godine. Drugi, Anton Sokolov, došao je 12. januara 2023. godine. Oba datuma kada još nije formirano Vijeće ministara. Kada je ministrica Turković bila na čelu ministarstva, Osman Mehmedagić na čelu OSA-e, a Fahrudin Halač zamjenik direktora Granične policije. Ruska ambasada je u tim rokovima uputila dopis Ministarstvu vanjskih poslova i tražila ID kartice za dvojicu spomenutih diplomata. Ovo ministarstvo je obavijestilo ambasade da rade najavu diplomata 15 dana prije ulaska u BiH. U ovom slučaju se to nije desilo, ušli su bez najave, ali je onda Ruska ambasada uputila dopis da im se izdaju ID kartice, a Bečka konvencija koja reguliše ovu oblast diplomatskih odnosa, kaže da je ID kartica ključni dokument koji potvrđuje sva prava i obaveze diplomate u BiH – kazao je Konaković.

- Ovdje imam zahtjev obojice diplomata. Ilija Sedov, njegov zahtjev za izdavanje ID kartice, potpisan 25.10.2022., a preuzet 27.10. iste godine. Dakle prošle godine je dobio ID karticu i datum prelaska (14.10.2022.). Drugi, Sokolov, sa istim zahtjevom 12.1.2023. godine, karticu preuzeo dan kasnije. Obje ID kartice potpisane od uposlenika Ministarstva vanjskih poslova iz vremena kada je Bisera Turković bila ministrica. Oni su ljudi prešli granicu bez da je OSA ili Granična služba uopće reagovala. Vidio sam reakciju ministrice, spominje, kako ona kaže, liste, diplomatske liste, koje smatra krucijalnim za sticanje prava, što nije tačno. Mada se i na diplomatskoj listi iz 2022. godine nalazi Serov, a Sokolov nije mogao jer je došao 2023. godine – rekao je, pokazujući papire ministar Konaković.

- Ovdje sam govorio o tome šta sam zatekao u Ministarstvu. Ove dokumente potpisuje čovjek koji je u tom momentu bio na probnom radu, a u to vrijeme je sklonjen šef, jer je bio nepodoban za taj sistem. Čovjek koji je bio profesionalac. S kojim sam vrlo brzo reagovao i poslali smo OSA-i zahtjev za analizu dvojice diplomata. Nije tad radio na svom mjestu, ja sam ga vratio. 

Diplomatske liste nisu ažurirane mjesecima

Diplomatske liste su takve da nisu ažurirane mjesecima, znali su se nalaziti mrtvi ljudi. Bisera Turković kaže da je to mjerilo prava diplomate u BiH, to je sramotno. Super je što oni pokušaju slagati, pa mi onda počnemo provjeravati i dođemo do stvarnog problema koji treba rješavati. Analizirajući ovaj problem otkrio sam i gore. Radi se o zemljama koje rade gore stvari za BiH. Mogu reći da će to biti predmet našeg ozbiljnog djelovanja u narednom periodu, da nam se više nikad ne dešava ovo što su ove neznalice u ministarstvu radile. Dakle, pustili su ih da dođu, izdali im ID kartice, pustili da uživaju sva diplomatska prava i još je tu niz dokumenata koji su važni. Ovo su te note iz Ruske ambasade, ona nije urađena prije dolaska, ali je urađena poslije. To su ovi ljudi o kojima smo ovih dana radili.

Teza da smo nekome prepustili sigurnosni sektor od ovih koji su nam uništili je nešto što ja ne dozvoljavam. To nije tačno, nit smo kome šta prepustili, već to ozbiljnije i odgovornije radimo od ovih koji su uništili sigurnosni sektor, dok su trebali analizirati ovu dvojicu diplomata. Volio bih da nekad odemo na sud, pa da bude javno suđenje. Kako su zloupotrijebili pozicije OSA-e, pa sam govorio o 100 uništenih predmeta, kojima se ne zna trag u OSA-i. Pitam Kajganića da li je tačno da taj predmet u Tužilaštvu postoji? Vidim da se SDA spretno i pogrešnom definicijom obratila Tužilaštvu, pa su putem RTRS-a dobili odgovor da ne postoji predmet "100 prisluškivanih novinara i političara". Eh sad pitam Kajganića: "Postoji li predmet 100 nepostojećih uništenih naloga i ko su ti ljudi koji su se prisluškivali" - zaključio je Konaković.