Medvjedi se u posljednje vrijeme u večernjim satima sve češće spuštaju na gradske ulice u Kupresu zbog čega su stanovnici te općine od mjerodavnih zatražili hitno rješavanje tog problema.
Prije nego su počeli silaziti u grad, medvjedi su, u potrazi za hranom, dolazili u prigradska naselja, gdje su uništavali pčelinjake, čime su nastradale desetine košnica kod kupreških OPG-ovaca.
Zabrana lova mrkog medvjeda
Predsjednik lovačke udruge "Orlov kuk" iz Tomislavgrada Mate Buntić podsjetio je u razgovoru za Fenu kako je već petnaest godina na snazi zabrana lova mrkog medvjeda u FBiH, a razlozi zabrane su, prije svega, što sve donedavno nisu bila definirana uzgojna područja zbog čega se, kako kaže, nije moglo pristupiti postupku izrade planova gospodarenja mrkim medvjedom.
- Početkom ove godine definirana su uzgojna područja mrkog medvjeda u FBiH, a to su granice kantona, odnosno svaki kanton za sebe predstavlja uzgojno područje. Nakon toga korisnici lovišta u Livanjskom kantonu su pristupili izradi plana gospodarenja za svako pojedino lovište. Planovi se temelje na realnoj procjeni brojnog stanja mrkog medvjeda, a plan izrade je gotov i sad nam ostaje čekati njegovo prihvaćanje na kantonalnom i federalnom nivou - istaknuo je Buntić.
Kada se plan odobri, dodaje, stječu se uvjeti za legalan odstrel mrkog medvjeda koji je prema Zakonu o lovstvu FBiH lovostajem zaštićena divljač, tj. postoji tačno određeno vrijeme u godini kad se smije loviti i kako se smije loviti.
Medvjedi sve češće blizu naselja
- Nažalost, u proteklom periodu korisnici lovišta nisu mogli loviti navedenu vrstu divljači, a za koju su često plaćali odštete koju je ta divljač pričinjavala na pčelinjacima, poljoprivrednim kulturama i stoci. Da stvar bude još nelogičnija, u Republici Srpskoj se mrki medvjed može loviti pa ispada da lovci u FBiH hrane i čuvaju, a lovci u RS ubiru gotov proizvod u pograničnim područjima RS i FBiH, jer divljač ne poznaje granice - ustvrdio je Buntić.
Prema njegovim riječima, u posljednje se vrijeme pojavljuju informacije o povećanoj prisutnosti mrkog medvjeda u blizini naselja pa čak i u samim naseljima.
Razlozi su brojni, a jedan od njih je povećanje populacije mrkog medvjeda zbog zabrane odstrela u FBiH, napominje Buntić.
Dodaje kako je drugi razlog nedostatak hrane u lovištu zbog određenih vremenskih prilika.
Brojni faktori
- Ako se prisjetimo proljetnih velikih kišnih oborina, jasno nam je da je prevelika vlaga utjecala na smanjeni prinos šumskih plodova (borovnice, maline, mekinje itd.). Jedan od faktora je i ljudska prisutnost u staništu medvjeda, bilo da je riječ o intenzivnoj sječi šume ili pretjeranoj buci koju ne proizvode samo korisnici šuma nego i nekontrolirana vožnja quad vozila, motora, terenskih vozila po lovištima kao neki vid rekreacije, ali, nažalost, s negativnim posljedicama - naglasio je Buntić.
Ocijenio je i da svaka divljač voli mir u lovištu, pa tako i mrki medvjed.
- Na koncu, moramo uzeti još jedan faktor, a to je izostanak iznošenja dovoljnih količina hrane u lovište kojima bi se u vrijeme prirodne oskudice zadovoljile minimalne potrebe životinja za hranom pa tako i mrkog medvjeda. Najlakše je u svemu ovome okrivljavati lovce. Mi smo nemoćni što se tiče problema koje izaziva mrki medvjed - poručio je Buntić koji se nada rješavanju ovog, ali i drugih problema iz područja lovstva i gospodarenja divljači.
