Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.
- Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima - rekao je Bukejlović.
"Vrijeđanje privatnosti pojedinaca"
On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.
- Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo - rekao je Bukejlović.
On je istakao da je dekrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete. Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.
Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.
Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.
Uvjerljivi argumenti
Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.
Naglasio je da ih je Johan Satler (Johann Sattler) šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.
- Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon - rekao je Mazalica.
Dragomir Vasić, je ispred Kluba SDS-a rekao da je pritisak medija, nevladinih organizacija i opozcije urodio plodom jer jer je, kako je rekao, prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt, uključujući manje novčane kazne, uvođenje izuzetaka, te izbacivanje uvrede kao krivičnog djela.
- Ipak ostalo je krivično djelo klevete koje je danas ostala predmet spora u javnosti ali sada je nešto mirnija atmosfera za razgovor o ovome - rekao je on.
"Upliv politike u rad pravosuđa"
On je rekao da je i dalje sporno to da o krivičnim djelima protiv ugleda i časti odlučuje javni tužilac a ne lice pogođeno klevetom i dodao da je moć i dalje prevelika. Dodao je da u zakonu postoje i dobre odredbe, ali da je uslov za to da postoji razvijeno, demokratsko društvo s nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem koje bi građane štitilo od upliva politike u rad pravosuđa.
- Taj strah od političke zloupotrebe od strane vlasti je veliki i u prilog mu ide i to što su pojedine odredbe vrlo neprezicne, široko i nejasno formulisane i time ostavljaju veliki prostor za tumačenje. Zakonska norma mora biti jasna svima i onom ko hoće da počini krivično djelo i sudu koji treba da sankcioniše nezakonito ponašanje - rekao je on.
Naveo je nekoliko primjera koji, po njemu, pokazuju kako su pojedina djela neprecizno formulisana, što sve može dovesti do zloupotrebe. Naglasio je da postoje odredbe koje su u koliziji jedna s drugom, te da i te odredbe mogu dovesti do problema u samom postupku.
SDS neće podržati zakon
Rekao je da SDS neće podržati ovaj zakon, i to iz dva razloga. Jedan je, kako je rekao, strah od zloupotrebe vlasti prema pravosuđu, a da je drugi razlog da ovo nije momenat za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize i pitanje finansijske situacije u RS.
Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a, je rekao da se ovim zakonom od RS pravi crna rupa u kojoj „niko neće smjeti da pisne“.
- Vi ovim zakonom definišete toljagu, a onda nas uvjeravate da se ta toljaga neće koristiti. To je smiješno. Mislim da ministar nije nosilac ove ideje jer dolazi kao ideja za obračun s svakim oblikom kritične misli i zakon nije došao iz stručnih krugova, Ministarstva pravde ili iz ministrove glave - rekao je Crnadak.
On je rekao da je nagore što je kriminalizacija ostala u zakonu, i da je realna opasnost da će u istoj ćeliji u zatvoru završiti neko koje osuđen za klevetu i ubica.
- Šta znači kad nekog stavite pod krivičnu istragu i vodite proces kao krivično djelo, vi možete ljudima uskratiti mogućnost putovanja i potpuno spriječiti da obavljaju svoj posao. O tom problemu SNSD nije ni riječ rekao. Oni koji će biti optuženi za klevetu pred sobom će imati golgotu u pravosuđu koje kontroliše vlast - rekao je Crnadak.
Sloboda govora
Ustvrdio je da će ovim zakonom u najširem smislu riječi biti ugrožena sloboda govora i da će svako ko želi da kritikuje neke društvene procese morati staviti prst na čelo.
- Pravite strahovladu, od RS pravite crnu rupu, hermetički zatvorenu a vas će biti baš briga što smo izolovani, što nema investicija, što smo posvađani s cijelim svijetom i što je RS u najtežoj finansijskoj situaciji - rekao je Crnadak.
Rekao je da ima mnogo poslanika u vladajućoj koaliciji koji znaju da je ovo loš zakon, i apelovao je na poslanike vladajuće većine da ne glasaju za ovaj zakon.