Grupa od 22 bh. intelektualaca i umjetnika obratila se danas međunarodnoj zajednici i političkim subjektima u BiH.
Potpisnici manifesta su: Esad Bajtal, Hazim Bašić, Edin Batlak, Esad Boškailo, Dragan Bursać, Jasna Čaušević, Milan Dunović, Esad Duraković, Rešid Hafizović, Husnija Kamberović, Ademir Kenović, Adil Kulenović, Miro Lazović, Jasmin Mujanović, Dino Mustafić, Emir Nuhanović, Vahidin Preljević, Emir Ramić, Lada Sadiković, Abdulah Sidran, Aiša Telalović, Azra Zornić.
Ključne greške koje se čine u BiH
Njihovo obraćanje prenosimo u cijelosti.
- U vezi s aktualnom krizom u Bosni i Hercegovini, obraćamo se domaćoj i međunarodnoj javnosti, domaćim i inozemnim institucijama i političkim subjektima koji imaju utjecaj na kreiranje političke i društvene stvarnosti u BiH. Ovim obraćanjem ukazujemo na ključne pogreške koje se čine u BiH, i prema BiH, a koje stalno i dramatično pogoršavaju situaciju u zemlji, ugrožavajući temelje njene državnosti i njen opstanak.
Dio političkih subjekata u BiH dugo već i uporno rade na antagoniziranju naroda u BiH, pripremajući njenu dezintegraciju na toj osnovi. Zahtijevamo da politički subjekti na poziciji i u opoziciji pruže odlučan otpor tim faktorima dezintegracije, te da ne prave kompromise s njima na račun državnosti BiH, pune ravnopravnosti njenih građana i naroda.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) do sada uglavnom nije djelovao u skladu sa obavezama svoga mandata. Bitna i dugoročno je pogrešna njegova izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Donoseći izmjene Izbornog zakona u izbornoj noći, visoki predstavnik je ozakonio neravnopravnost građana BiH na cijelom njenom teritoriju, o čemu se negativno izjasnio i značajan broj međunarodnih institucija (Bundestag, Vijeće Evrope i dr.).
"Nužna politička akcija"
Upravo ovih dana je NSRS donijela Zakon o nepriznavanju presuda Ustavnog suda BiH. Šmit je to, razložno, okvalificirao kao udar na ustavni poredak BiH i na sami Daytonski mirovni sporazum, pa je – u skladu s tim – poništio taj Zakon. Međutim, to nije dovoljno i nije u skladu s kvalifikacijom toga čina NSRS jer je nužno da visoki predstavnik odmah smijeni s političkih pozicija one za koje je kazao da ruše ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum. To je nužna politička akcija, a krivična odgovornost neka ide svojim tokom.
Uporedo s tim, ovih dana čitamo u medijima kako američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), verbalizira da će „biti posljedica ukoliko Dodik prekrši Dejtonski sporazum“. Kao izuzetno važan misionar za BiH, Eskobar izriče ovu „kondicionalnu prijetnju“ upravo nakon što je Dodik već udario na temelje Dejtonskog sporazuma. Dugo već međunarodna zajednica samo verbalizira u BiH.
Posebno zabrinjava saznanje da se u RS i OHR priprema podjela državne imovine entitetima. Insistiramo na tome da država ostane jedini titular te imovine koja se može dati samo na korištenje entitetima, odnosno lokalnim zajednicama. Razbaštinjenje države BiH bilo bi fatalno po njenu državnost. Nužno je imati u vidu kontekst u kome politički subjekti u RS insistiraju na raspodjeli državne imovine. Taj uporni zahtjev ističe se zajedno s donošenjem Zakona o nepriznavanju Ustavnog suda BiH, nepriznavanju visokog predstavnika, pripremama referenduma o secesiji RS itd. Dakle, raspodjela državne imovine, odnosno razbaštinjenje države BiH, predstavlja jedan od ključnih strateških poteza predsjednika RS za secesiju toga entiteta. OHR mora imati u vidu te činjenice i ne izlaziti im ususret.
"Zahtijevamo efikasnu akciju"
Međunarodna zajednica, kao i njen visoki predstavnik, do sada su uglavnom bili posmatrači razvoja krize u BiH i najčešće su samo izražavali zabrinutost. Umjesto verbalizacije, zahtijevamo efikasnu akciju međunarodne zajednice, dakle i visokog predstavnika, za očuvanje državnosti BiH, za konačno prevladavanje krize u kojoj se ona zlopati već trideset godina. Mi ne tražimo ništa više od toga da BiH bude uređena kao i druge evropske demokratske i građanske države i društva.
Međunarodna zajednica – dakle i visoki predstavnik – ima obavezu prema BiH u tome smislu i smjeru jer je BiH bila žrtva internacionalne agresije, čiji dio je i počinjeni genocid, a i danas ključnu ulogu u BiH ima visoki predstavnik međunarodne zajednice.