Predsjednik Pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić na društvenim mrežama napravio je analizu glasanja dijaspore na Općim izborima u BiH, koji su se održali 2. oktobra ove godine.
On se na početku zahvalio svima koji su pomogli oko mobilizacije, lobiranja i ujedinjavanja probosanskih političkih snaga te svima onim iz dijaspore koji su odvojili vrijeme da se registruju za izbore i glasaju.
Njegovu analizu prenosimo u cijelosti.
- Rezultat mobilizacije dijaspore nije za slavljenja ali nije ni za tugovanja. Nije onakav kakav smo priželjkivali ali je onakav kakav smo očekivali. Nakon dugo godina smo napravili iskorak. Zaustavili smo pad glasova probosanskih političkih snaga što je i bio primarni cilj. I ne samo da smo ga zaustavili nego smo ga na nekim nivoima uspjeli i zančajno povečati.
Naravno, ako uzmemo u obzir koliki broj ljudi ima pravo glasa a živi u inostranstvu, zadovoljni ne možemo biti. Na tome se mora i dalje raditi jer sudbina svih nas zavisi od sudbine Bosne i Hercegovine.
Na početku moram istaći da je nije moguće stopostotno utvrditi tačan broj glasova iz dijaspore jer Centralna izborna komisija u jednom rubrici spaja glasove iz odsustva, mobilnog tima i DKP - Diplomatsko konzularne mreže. Zbog toga mala odstupanja u konačnom rezultatu mogu biti ali ona ne utiču bitno na ukupnu sliku postignutog. Ova analiza je pojednostavljena. Za sve one koji žele tačniji uvid u način izračunavanja, mogu mi se obratiti preko privatne poruke.
Da bi se dobio bolji uvid u rezultat uradit ću upoređivanje ovogodišnjih opštih izbora sa opštim izborima koji su se održali 2018. godine.
Na izborima 2018. godine za probosanske kandidate je glasalo 15.610 glasača i glasačica. Na izborima ove godine se taj broj skoro udvostručio tako da je njima povjerenje dalo 28.369 osoba. Što se tiče antibosanskih kandidata i kandidatkinja, one su na ovim izborima dobile podršku od 6.786 glasača i glasačica što je duplo manje od onog broja kojeg su dobili na izborima 2018. godine.
O glasanju iz RS-a za Predsjedništvo kazao je:
Na izborima koji su održani 2018. godine probosanske snage nisu imale svog kandidata ili kandidatkinju. Tada je za antibosanske kandidate stiglo iz dijaspore 29.403 glasova. Na ovim izborima je broj njihovih glasača višestruko umanjen. Samo 9.964 je dalo podršku tim snagama. Na drugoj strani kandidat ispred Pokreta za Državu je dobio 10.973 glasa. To je najbolji rezultat ne samo u entitetu RS nego i na nivou čitave države.
Probosanske stranke su 2018. godine osvojile 24.393 glasa dok su antibosanske osvojile 32.089. Na ovogodišnjim izborima se situacija drastično promijenila. 13.791 glas za antibosanske a 40.196 za probosanske političke snage. To u procentima znači porast glasova za probosanke partije vise od 60% dok pad antibosanskih iznosi 60%.
Ista slika kao i na predhodna dva nivo može se uočiti i na rezultatima izbora za parlament FBiH. Porast probosanskih političkih snaga ove godine za 190 posto što u brojevima iznosi 28.270 glasova u poređenju sa 9.644 glasa 2018. godine. Pad antibosanskih snaga u Entitetu FBiH se mjeri sa oko 60 posto.
Za Entitet RS mogu slobodno reći da je najteži politički teren za djelovanje probosanskih snaga. Odluka da dođe do spajanje većeg dijela političkih partija u jednu koaliciju se pokazao kao vrlo pozitivna. Partije okupljene u Pokret za Državu jesu ideološki vrlo različite ali su se okupili oko civilizacijskih vrijednosti a to su: suverenost i nedjeljivost države kao i poštivanje presuda međunarodnih sudova. Nakon 12 godina je napravljen iskorak i broj mandata probosanskih partija u NSRS je povećan.
U tom povećanju je dijaspora odigrala važnu ulogu. U brojevima: 2018. godine su antibosanske političke partije dobile 17.775 glasova iz dijaspore dok su ove godine dobile 6.127. To je pad od skoro 60 posto. Na drugoj strani su probosanske snage poboljšale rezultat za nekih 20 posto. Možda se to ne čini puno ali ako se uzmu u obzir okolnosti u kojima se djeluje, samo zaustavljanje pada glasova je uspjeh. Porast glasova je znak da se još više treba raditi.
Na kraju želim da istaknem da bi izlaznost bilo puno veća da CIK nije promijenio pravila oko registracije jedan dan prije njenog početka. Naše djelovanje i naša energija nije bila samo usmjerena na motivisanje za glasanje nego i na edukaciju kako se registrovati. Također su tehničke teškoće pratile čitav proces. Treba pohvaliti CIK za uvođenje obaveznog prilaganja potvrde o mjestu prebivališta u inostranstvu kod registracije.
Tim su spriječene zloupotrebe koje su pratile prethodne izbore. Nažalost, veliki broj ljudi koji su želili glasati zbog različitih razloga to nisu uspjeli. Oko 20.000 ljudi je krenulo u registraciju, otvorilo nalog ali nisu doveli proces do kraja. Oko 20.000 je završilo proces ali su odbijeni iz različitih razloga. Dodatnih 20.000 nije glasalo što zbog nemara ali najviše zbog toga što su glasački listići stigli za vrijeme godišnjih odmora.
Pošto nisu preuzeti na vrijeme vraćeni su u Bosnu u Hercegovinu. Također, pošta koja je trebala stići iz Australije zbog dugog putovanja nije stigla na vrijeme. I moje subjektivno mišljenje za koje nemam dokaza ali imam više poruka ljudi koji su unijeli svoje podatke u prvu masku za registraciju ali nikad nisu potvrdili mail koji su dobili od CIK-a.
Takve osobe nisu ušle ni u jednu od ovih kategorija koje sam gore naveo. U konačnici imamo između 60.000 i 80.000 ljudi koji su bili voljni glasat, ali to nisu uspjeli. Na tome se mora raditi da svi oni na kraju i ostvare svoju želju za učestvovanjem na glasanju.
Uzimajući sve navedeno u obzir, očigledno da potencijala ima, da ima i želje i da postoje osnove za dalju izgradnju. Nadamo se da će oni koji budu na vlasti, bez obzira na kojem nivou, nastaviti započeto i da će se uspostaviti kontinuitet rada sa dijasporom jer taj rad nema alternativu. Posao nije lak, ali je neophodan - naveo je Husagić.
