Delegati u Domu naroda PSBiH su nakon žestoke rasprave primili k znanju informaciju o radu Tužilaštva BiH za 2021. godinu.
Za ovu informaciju je glasalo sedam delegata, a po četiri su bila suzdržana i protiv.
Prvi je riječ uzeo delegat Zlatko Miletić.
- Kada se sagleda kompletan izvještaj imam osjećaj da je situacija krajem 2021. nešto bolja i mislim da u tom smislu treba biti optimističan. I nadam se da će se izborom novog ili starog glavnog tužitelja BiH imati priliku da se u ovoj instituciji neke stvari riješe. Volio bih da vidim izvještaj za svakog tužioca pojedinačno. Imate 172 podignute optužnice, a 58 tužitelja, a ako to podijelite lako je doći do prosječne cifre, a znam provjereno da ima tužilaca koji godinama nisu digli optužnice - kazao je Miletić.
Delegat i zajednički kandidat opozicije za Predsjedništvo BiH Denis Bećirović (SDP) je kazao da su prošloj godini predsjednica RS-a i rukovodstvo Narodne skupštine RS-a nasrnuli na Dejtonski sporazum, Ustav BiH i zakone BiH.
- Postoji osnovana sumnja da je prekršen Krivični zakon BiH i postoji osnov da se takve nelegalne aktivnosti preispitaju. O tome ne govorim post-festum krajem 2022. godine, nego sam o tome javno u ovoj sali govorio i predlagao konkretne mjere i krajem 2021. i početkom 2022. godine. Gospodina Kajganića sam na jednoj od sjednici pitao šta se preduzima u vezi s tim, ali nisam dobio konkretan odgovor - poručio Bećirović.
Kazao je da je važno za budućnost ove zemlje da Tužilaštvo BiH i Sud BiH imaju puno veće povjerenje kod običnih ljudi.
- Nažalost, stanje u pravosuđu je takvo da ljudi percipiraju da je ono u stanju da brzo osudi običnog čovjeka za kilogram krompira ili metar drva, ali kada se čine najteža krivična djela onda nema nikakve osude. Pravosuđe mora profesionalno i nepristrasno raditi svoj posao i svi moraju biti jednaki pred zakonom, a danas je percepcija da to nije tako. Moje pitanje za glavnog tužioca je: Kome vi služite - ljudima ili najvišim državnim funkcionerima? Mislim da zakoni moraju da važe jednako za sve u ovoj zemlji - rekao je.
Bećirovićevo konačno pitanje je glasilo: Šta je Tužilađštvo BiH učinilo u vezi sa flagrantnim napadom na Ustav i na kršenje državnih zakona?
Nikola Špirić (SNSD) je rekao da je očigledna namjera Denisa Bećirovića prikupljanje glasova pred izbore.
- Šta bi Denis Bećirović radio da nema RS-a, Milorada Dodika i Željke Cvijanović. To je bolesna opsesija, koju ne mogu da razumijem. Po čemu je ugrožen teritorijalni integritet BiH? Zato molim vas da se posvetite izvještaju i da biranim riječima pričamo jedni o drugima - odgovorio je Špirić.
Ispravku krivog navoda je uzeo delegat Denis Bećirović.
- O temama govorimo kada one dođu na dnevni red. Da ste vi u kolegiju dogovorili da informaciju iz Tužilaštva imamo u januaru, februaru ili martu ja bih govorio tada. Dodik je prijetio nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i postoje dokazi za to - naveo je.
Nikola Špirić je ponovo uzeo rijeć.
- Nadam se da će Denis (Bećirović) stati na ovome, a i ja ću se truditi da ne uzmem više riječ. Jednom sam zamolio da to ne činite, imate izvještaj i osvrnite se na izvještaj. Ta opsesija meni graniči sa zdravim razumom. Možete vi postaviti pitanje, ja to ne sporim, ali ovo nije mjesto odakle se optužuje. Znam da bi Denis rado bih tužilac ili sudija, istjerao one koji mu se ne dopadaju i napravio neku državu za sebe i svoje istomišljenike, ali to nije BiH koju svi hoćemo. Postavljajte pitanje i ne budite lično. Znam da ti RS smeta što postoji i svejedno da li bio Dodik ili neko drugi - zaključio je Špirić.
Delegatkinja Dušanka Majkić je kazala da se revidirana strategija ne primjenjuje i da rokovi neće biti ispoštovani.
- Revidiranu strategija vezano za ratne zločine više je puta skinuta sa dnevnog reda i to uglavnom na zahtjev ministara iz reda Bošnjaka, a onda su nominovani članovi nadzornog tijela i ono je trebalo biti usvojeno u roku od 30 dana od usvajanja strategije, a do danas Vijeće ministara to nije usvojeno, a obrazloženje je da je za bošnjačka udruženja neprihvatljiv da se imenuje član iz RS-a. To je nerazuman stav, jer je riječ o jednom od kreatora ove strategije - kazala je Majkić.
Milanko Kajganić, v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH, kazao je da je na funkciju stupio tek 21. oktobra 2021. godine.
- Informacija izgleda tako kako izgleda, Tužilaštvo BiH nije zadovoljno rezultatom i siguran sam da će rezultati u ovoj godini biti bolji, jer Tužilaštvo nije fokusirano na suhu statistiku. Kada pogledate u ovoj godini mi smo ispunili normu od 150 posto. Svjesni smo da je 2021. došlo do smjene glavnog tužioca i da situacija u Tužilaštvu BiH nije bila na zadovoljavajućem nivou - kazao je Kajganić.
Osvrnuo se i na pitanje Miletića o pojedinačnim uspjesima tužilaca.
- Fokus će mi biti na zalaganju pojedinačnih tužilaca u predmetima, nismo, naravno, zadovoljni rezultatima svih tužilaca, a kroz godišnje ocjenjivanje se vrednuje njihov rad. Predmeti su otvoreni, a tužioci su zaduženi kroz automatsku dodjelu. Što se tiče ekshumacija, trenutno se traži oko 7.000 nestalih lica iz proteklog rata. 1.000 predmeta ekshumacija se tiče toga da imamo lica koja još uvijek nisu identifikovana i zbog toga su predmeti su otvoreni - dodao je Kajganić.
Osvrnuo se i na predmete korupcije.
- U 2021. godini smo dobili 100 predmeta korupcije i 75 predmeta je bilo od ranije. Od tih 100 predmeta, u šest su policijske agencije podnijele izvještaj o krivičnom djelu. Tužilaštvo je podiglo optužnicu u 8 predmeta i još 3 predmeta organizovanog kriminala, a ključni problem je nedostatak izvještaja ili tzv. krivičnih prijava policijskih agencija koje su bile dovoljno potkrijepljene dokazima, jer tužioci nisu na terenu. Nismo zadovoljni kaznenom politikom i većina osuđujućih presuda su uslovne - rekao je.
Kao problem je dokazao i nedostak saradnje sa EUROPOL-om i Eurojustom, kako bi BiH delegirala jednog sudiju u Eurojust, jer kriminal danas ne poznaje granice.
- Većina međunarodne pravne pomoći se odvija preko Eurojusta i mi smo jedina zemlja na Balkanu koja nema potpisan ugovor sa Eurojust-om. U 10-ak slučaja smo lišili slobode i pripadnike policijskih agencija i određene nosioce pravosudnih funkcija iz čega proizilazi povezanost organizovanih kriminalnih grupa sa lica iz policijskih agencija i zbog toga je teško zaštiti istragu i kvalitetno prikupiti dokaze - naveo je Kajganić.
