Već danima pažnju javnosti u BiH, ali i Evropi zaokuplja reakcija visokog predstavnika u Bih Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je nedavno u Goraždu bh. političare nazvao smećem i pred kamerama na moment izgubio nerve govoreći o izmjenama Izbornog zakona.

Vaša zemlja

Politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić njegov nediplomatski istup doživio je kao iskrenu i emotivnu reakciju rezigniranog čovjeka.

- Od početka mandata Šmit mi je odavao utisak čovjeka koji iskreno želi da učestvuje u promjenama nabolje. On nije kalkulant kakav je bio Valentin Incko (Inzko), koji je mogao i 30 godina tu da bude zabrinut. Ili kao Lajčak, koji čak nije izražavao ni zabrinutost. Šmit se dobro sprema i mislio je da ima podršku Evropske komisije, Vijeća za mir ili, barem, Kvinte i sopstvene Njemačke, a sada se suočio s praksom u BiH. Što se tiče njegovih ocjena za bh. političare, ja nemam šta da dodam. To je sve tačno - kaže Janjić.

Visoki predstavnik, dodaje, podsjetio ga je na švicarskog profesora, forenzičara i hemičara Arčibalda Rajsa (Archibald Reiss), koji je u Prvom svjetskom ratu došao u Srbiju, gdje je ostao do kraja života.

- On se u jednom momentu, vjerujući da su Srbi ugroženi od Austro-Ugarske, priključio Srbima, pravio bolnice, spašavao ih i mislio da može da ih modernizuje. Kad je shvatio koji je stepen korupcije, onda je napisao: „Čujte i počujte, braćo Srbi, uzmite se u pamet.“ Sada je Šmit zvučao kao Arčibald Rajs: „Ljudi, uzmite se u pamet, ovo je vaša zemlja“ - ističe Janjić.

Uprkos kritikama da je relativno brzo izgubio nerve i da izlazi iz okvira diplomatskog ponašanja, Janjić smatra da je Šmit uspio stvoriti kredibilitet. Sada je podijelio javnost, dobio podršku velikog broja ljudi koji više ne žele živjeti ovako, ali sam neće moći promijeniti stanje.

- Kad vas neko stalno vrijeđa, kao Milorad Dodik, vi se naviknete. Kad neko pokušava da manipuliše s vama, kao što to rade ovi iz HDZ-a, Čović i ostali, vi se naviknete. Ali kad vam iza leđa radi Vlada Hrvatske, koja lobira kroz EU i SAD, da sruši njegove odluke, da sruši Hrvata koji nije dovoljno dobar jer u Izbornom zakonu hoće maltene da se napiše da član Predsjedništva mora biti iz HDZ-a, to je protivno svim principima. To izluđuje. Mislim da je sad realno pitanje ima li Šmit podršku Kvinte i da li sadašnja vlada Njemačke želi da ga podrži - govori Janjić.

Nema uvjeta za izbore

U trenutnoj situaciji, smatra naš sagovornik, kada je nejasno gdje su nestali Metju Palmer (Matthew) i svi strani izaslanici za BiH, Šmit ima dvije mogućnosti. Da ode ili da Vijeće za implementaciju mira i domaće aktere suoči s odlukom kojom bi odložio oktobarske izbore, sve dok se ne stvore elementarni demokratski uvjeti za njihovo održavanje.

- Nema uslova za izbore. Nema Vlade FBiH, budžeta, demokratskih uslova... Ima manipulacije, zloupotreba. Odložiti izbore, sve dok se svi ne aktiviraju da promjene Izborni zakon. Uostalom, ako bi se sad donosile takve odluke, on bi prekršio osnovni princip demokratije da se u izbornoj godini ne mogu mijenjati izborna pravila. Nametanje izmjena Izbornog zakona, pri čemu se neke stvari ne vide, ono je što želi Hrvatska, a indirektno Dodik, Srbija i Rusija. Pri tome bi se osigurao ponovni izbor SNSD-a, HDZ-a i SDA - kaže Janjić.

Komentirajući činjenicu da se, prvi put, i dio vladajuće tzv. bošnjačke politike, koja za sebe tvrdi da je probosanska, okreće protiv visokog predstavnika, Vašingtona i Brisela, Janjić se pita kako predsjednika SDA Bakira Izetbegovića ne brine to što je bošnjački korpus toliko rascjepkan, otkud toliki pluralizam samo među Bošnjacima, zar ga ne brine što „ostali“ ne mogu doći do riječi i gdje je tu glas građana.

- Bakir prati glavnu violinu, babu iz Ankare. A babo igra duple igre. Babo je malo s Rusima, a malo protiv Rusa, malo s Amerikancima, a malo „udri po njima“. Alija Izetbegović je znao da napravi razliku, iako je on primio pomoć, organizacionu i finansijsku, prvo iz turske obavještajne službe. Znao je da uvaži i druge međunarodne igrače, a, bogami, i realnost u samoj bošnjačkoj zajednici i u BiH. Nema Alije, a ovo mu nisu dostojni nasljednici. Mislim da je bošnjačkoj politici s toliko stranaka tijesno, suzbijena je ta snaga povezivanja, ono što je održavalo BiH - ističe Dušan Janjić.

Još ne vidi naznake da će najave iz međunarodnih krugova, pa i Kongresa SAD, te obećanje američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) u predizbornoj utrci, biti ispunjeni i da će se stvarati uvjeti da predstavnici građanske BiH dobiju snažniju poziciju. Narod Balkana pokušava se držati u etničkim torovima, a oni bi da izađu jer im je dosta toga.

- Ipak, kod nas je bolje nego u Ukrajini ili Moldaviji. Manja je podjela i manji strah nego u Mađarskoj, društva na Balkanu su stabilnija nego u nekim zemljama Evrope, a ultradesničari slabiji nego u Njemačkoj ili Francuskoj. Živimo u talasu populizma, desničarskog etnonacionalizma, obnove tih ideologija, ali mi smo krvavo platili lekciju 90-ih pa nam to pomaže da se sada nećkamo da ponovo uletimo u to. Iako nas povremeno guraju - kaže Janjić.

 neku srpsku paravojsku - kaže Dušan Janjić.

Dva rata

Dodaje da su etničke politike na Balkanu na vlast došle ratovima, da je se neće mirno odreći, te da se nada da je Evropa svjesna da su u njoj započeta dva svjetska rata i da će odlučnije reagirati kako bi spriječila i treći.

- Ako se Vijeće za implementaciju mira već zove tako, pa gdje je taj mir, zašto ga ne implementiraju? To je moje pitanje njima kada je o BiH i Kosovu riječ - naglašava Janjić.

U međuvremenu, zapadni Balkan se ubrzano prazni, građani odlaze, ali se mijenjaju i oni koji ostaju, pa se vremenom izgubio i onaj duh Sarajeva i BiH koji je povezivao ljude bez obzira na razlike. Stoga, Janjić pita - ima li još raje u Sarajevu, jer se ona u ovom trenutku ne vidi.

- Citirat ću Žarka Puhovskog iz vremena kad se govorilo da smo pri dnu krize, a Žarko je rekao da propadanje, prema definiciji, nema dno. To je permanentni proces. Ne vjerujem da ćemo ući u neko novo krvoproliće. Hoćemo li ići da ratujemo za nekog - možda, ali ne u onom broju u kojem smo ratovali za naše vođe 90-ih. Tu sam miran, ali džaba mi mir kad pogledam prosječnu starost populacije, broj stanovnika, grobove ubijenih, broj izbjeglih... To je naša drama. Možemo se spasiti nove kataklizme, ali teško ćemo se ovako oporaviti - zaključuje politički analitičar Dušan Janjić.

Zveckanja oružjem

Do 1. septembra odložena je primjena odluke Vlade Kosova o registarskim tablicama i ličnim kartama, koja je posljednjeg dana jula pojačala tenzije i dovela do barikada i zveckanja oružjem na sjeveru Kosova. Janjić smatra da kratak rok od mjesec postavlja samo onaj ko ne zna ili ko želi da se problem ne riješi da bi imao novu krizu. Desetak dana prije isteka roka situaciju smatra mnogo dramatičnijom od reakcije Evropske komisije i njenih predstavnika.

- Imat ćemo dramatizaciju. Ona je već počela 31. jula, pa 1. avgusta šljunak, pa prijetnje nekim vojskama koje niko nije vidio osim ruskih medija, koji su već izvijestili da je Radojičić (Milan, potpredsjednik Srpske liste, op.a.) već krenuo u oslobađanje Srba. To je jedna igra propagandnog menadžmenta - kaže Janjić.

Dodaje da je od februara ove godine, kada je Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo o BiH i Kosovu, svima jasno da se ovdje ne radi samo o pojedinačnim spornim pitanjima.

- Mi više nemamo samo pitanje tablica, energetike, nestalih osoba ili zajednice srpskih opština. Mi imamo sada pitanje rata ili mira, a Evropska komisija se ponaša kao da i dalje treba da pričamo o tablicama. Stanje je vrlo zabrinjavajuće i ja moram da kažem da na mene sad utječe iskustvo iz devedesetih, jer ja sam u to doba bio ne samo posmatrač već i učesnik političkog usmjeravanja međunacionalnih odnosa u Jugoslaviji, a pogotovo u Srbiji i na Kosovu. Ova proizvodnja događaja je specifična za period Slobodana Miloševića, a ako to prenesemo na BiH, ti incidenti su završili ubistvom srpskog svata na Baščaršiji. To su slučajevi koje organizuju službe u ime nekih ideologija, a i tada i sada u pitanju je nacionalizam. Konkretno, na Baščaršiji je JNA to organizovala. Sada na Kosovu neko osmišljava Radojičića, koji je najavio da će da vodi.