Mnogi su pokušavali da ono što su doživjeli dočaraju, svako to čini na svoj način, oblikovanjem emocija u rečenice, ali riječima je nemoguće opisati osjećanja tokom obavljanja hadža i posjete svetim gradovima Medini i Meki.
BH. HADŽIJE
Naši Bajrami vezani su za naše radosti i tuge, jer je i agresija na Bijeljinu i Podrinje 1992. počela na Bajram
Izet ef. Čamdžić. AVAZ
Mnogi su pokušavali da ono što su doživjeli dočaraju, svako to čini na svoj način, oblikovanjem emocija u rečenice, ali riječima je nemoguće opisati osjećanja tokom obavljanja hadža i posjete svetim gradovima Medini i Meki.
Ovo je za „Avaz“ kazao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići Izet ef. Čamdžić, koji ove godine, s još 995 hadžija iz BiH i oko milion vjernika iz cijelog svijeta, obavlja hadž.
- Nije to moguće opisati, to je moguće samo doživjeti i to je konačna istina. Ko god da vam o tome priča i kako god da vam to opiše, to je mnogo više i u to se uvjeri svako ko je ovdje došao. Razgovaram s hadžijama ovdje koji su hareme u Medini i Meki gledali na fotografijama i pitali se da li je to baš tako lijepo. A onda, kad smo došli, vidjeli smo da to fotografija ne može dočarati. Tako je i s doživljajem Arefata, svih obreda hadža, to je u konačnici doživljaj - kaže nam Čamdžić.
U četvrtak u ponoć hadžije su se popele na brdo Arefat, 22 kilometra jugoistočno od Meke, da bi u povratku, u dolini Mine, sudjelovali u simboličnom obredu kamenovanja šejtana.
- Svi propisi hadža su u suštini simbolika iz koje slijedi velika pouka za svakog ko obavlja hadž. Među njima je i kamenovanje šejtana. Svaki hadžija pred očima ima bukvalno jedan betonski stub koji gađa, a u suštini su ispred njega njegovi grijesi, kako bi se njih oslobodio i za njih pokajao. S obzirom na to da silazi s Arefata, gdje se imanski osnažio, to kamenovanje šejtana bi trebalo značiti jednu veću odlučnost da mu se suprotstavi kako se čovjek ne bi više grijehu vraćao - pojašnjava ef. Čamdžić.
Ovogodišnja veza Bajrama i Srebrenice, najveće radosti i tuge bosanske, prisutna je u mislima mnogih koji su u ovom trenutku daleko od domovine.
Čamdžić kaže da su naši Bajrami vezani za naše radosti i tuge, jer je i agresija na Bijeljinu i Podrinje 1992. počela na Bajram.
Na pitanje koliko je iz daljine slika BiH jasnija, a emocije jače, posebno iz Meke, Čamdžić kaže da BiH izvana izgleda mnogo ljepše nego iznutra.
- Izvana se više osjeća nego u BiH, ta čežnja za Bosnom veća je i kod naših ljudi u dijaspori, ali i ovdje kad dođemo. Bez obzira na to što smo u svetim mjestima, Bosna je naš dom, Bosna je jedna blagodatna zemlja, puna berićeta, nafake. Ovdje oko sebe vidimo samo kamenje, stijene, izuzetnu vrućinu i ništa više od toga, ali svetost ovog mjesta čini ga posebnim. BiH je nešto što je u srcu, u krvnim žilama, u biću našem i tako će ostati. Koliko god bili nezadovoljni onim što je stanje u BiH, ipak ljubav prema Bosni to nadvladava - ističe Čamdžić.
Upravo na svetoj zemlji dove se izgovaraju emotivnije, a ove godine će ih hadžija iz BiH, osim za svoje bližnje, izgovarati i za naš narod i domovinu.
- Čitav svijet se danas nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. Vidite taj rat u Ukrajini, o njemu ovisi hoće li imati jesti neki čovjek u Africi, hoće li se ogrijati neki čovjek u Njemačkoj... Potrebno je činiti dovu za čovječanstvo - kaže Čamdžić.