Šesti Ekonomski forum Bosne i Hercegovine, u čijem fokusu su izazovi koji su pred civilizaciju postavljeni u postpandemijskom, globalno kriznom vremenu i otpornost održivog razvoja, te uloga zelenog finansiranja u postizanju ciljeva održivog razvoja u svijetu i Zapadnom Balkanu održan je danas u Sarajevu, piše Anadolija. 

Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2022 otvorili su Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo. Glavni govornik Foruma 2022 je Ismail Serageldin, dopredsjedavajući Nizami Ganjavi International Center i nekadašnji dopredsjednik World Bank (1992-2000).

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović tokom obraćanja na otvaranju istakao je kako je Forum prepoznao činjenicu da ekonomija i politika moraju ruku pod ruku, te naglasio kako stabilna politička scena pomaže, a nestabilna odmaže ekonomiji.

- Nismo se sasvim izborili sa strukturalnim ekonomskim slabostima, nismo sasvim izašli niti iz pandemijske krize, nismo se imali priliku suočiti sa ekonomskim i društvenim posljedicama te pošasti, a već smo se našli u dubokoj ekonomskoj krizi koju je u izazvala agresija Rusije na Ukrajinu - rekao je Džaferović.

Osvrnuvši se i na političku krizu u njegovoj zemlji, Džaferović je kazao kako politička kriza izazvana bojkotima, blokadama i pokušajima urušavanja institucija BiH, osim političkih i sigurnosnih, ima i negativne ekonomske posljedice.

Dvije sesije

- Nju permanentno izazivaju one snage koje su blokirale institucije i donošenje odluka u njima, na više različitih nivoa vlasti. Napad na ustav i zakone jedne zemlje, proizvoljna tumačenja, jednostrane i protivzakonite odluke nisu samo retoričke figure već ozbiljno ugrožavaju demokratske procese, pravni poredak i sigurnost, unose nemir, neizvjesnost i pesimizam među ljude, ugrožavaju poslove, odvraćaju domaće i strane investitore - podvukao je Džaferović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Džaferović dalje je, govoreći o agresiji Rusije na Ukrajini, rekao kako se BiH pridružila civiliziranom dijelu svijeta u osudi ruske agresije na Ukrajinu, te kako će njegov dio i ostati.

- Zajedno s tim dijelom svijeta tragat ćemo za odgovorima i rješenjem za krizu”, kazao je Džaferović, te dodao: “Agresija Rusije na Ukrajinu nije samo vratila rat na evropsko tlo, već nas je ponovo suočila s pitanjima elementarnog opstanka i stavila na ispit naše vrijednosti ali i naše sposobnosti. Dok se izuzetnim političkim naporima, s obzirom na jak ruski utjecaj u nekim dijelovima političke scene u BiH i regionu, solidarišemo s narodom Ukrajine i nadamo da će rat ipak biti brzo završen, svjesni smo da u ovom trenutku ništa ne možemo predvidjeti na za naredni mjesec, a pogotovo za narednih 12 mjeseci. Ipak, ono što znamo je da slijedi neizvjesna zima i da će najteže biti pogođeni sektori energije te proizvodnje i distribucije hrane - kazao je. 

Ovogodišnji Forum koncipiran u dvije sesije. U prvom panelu o globalnim izazovima, zajedno sa Ismailom Serageldinom, govorit će Ismahane Elouafi, glavna naučnica u Organizaciji za hranu i agrokulturu (FAO) Ujedinjenih nacija, James Stewart, predsjednik Uprave Raiffeisen BANK d. d. Bosna i Hercegovina, i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Moderator prve sesije je Zlatko Lagumdžija, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Lagumdžija je kazao kako će tokom foruma biti zvanično predstavljen i prvi izvještaj za Zapadni Balkan o samoodrživom razvoju.

- Ovo je prvi izvještaj te vrste koji je rađen za ovaj region i u njemu su obrađene sve zemlje, sa izuzetkom Kosova jer nisu imali dovoljno podataka. Ovdje imate krvnu sliku svake od naših zemalja, gdje se nalazimo kada je u pitanju samoodrživi razvoj - rekao je Lagumdžija, te dodao:

- Ono što je bitno reći kada je u pitanju samoodrživi razvoj u zadnjih pet godina, do pojave pandemije, svijet je išao uzlaznom linijom i indeks samoodrživog razvoja se poboljšavao. U zadnje dvije godine dolazi do stagnacije i do pada. Taj pad nije toliko dramatičan kakav je bio uspon. Međutim, čak i taj uspon koji je planeta imala on je bio nedovoljan da se nastavi da ispunimo ciljeve do 2030. godine. Mi kao planeta trenutno vozimo ka zidu bez kočnica i malo smo ubrzali - rekao je Lagumdžija, dodajući kako će danas biti govora o preporukama kako da se obezbijedi svjetsko finansiranje.

Dotakao se Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.

Samoodrživi razvoj

- BiH i Zapadni Balkan, mi smo bolje rangirani po samoodrživom razvoju nego koliko smo bogati. Jedan od ciljeva samoodrživog razvoja jest iskorjenjivanje gladi i mi tu dobro stojimo jer za svijet dobro stojiš ukoliko imaš tri KM na dan po stanovniku - rekao je Lagumdžija, pojašnjavajući da “BiH, ako se uzme u obzir šest zemalja regije, predstavlja prosjek regiona”. Drugim riječima, ima gorih od BiH, ali ima i boljih.

Dekanesa Selimović kazala je kako će tokom Foruma biti razgovarano o tome na koji način ići u susret s klimatskim promjenama, kako da pažljivije konzumiramo energiju, zatim o temama kako što su poticaj ruralnog razvoja, poljoprivredne proizvodnje, zdrave ishrane, kako ne zagašivati tlo i zrak. U najkraćem, biće riječi praktično o ciljevima Zelene agende precizirane 2020. godine u Sofiji.

O mobiliziranju zelenog finansiranja u svrhu obnove i ubrzanja napretka realizacije ciljeva održivog razvoja govorit će Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju pri UDGu (Univerzitet Donja Gorica) i bivša generalna direktorica za životnu sredinu u Vladi Crne Gore (2011-2021), Senida Mesi, bivša zamjenica premijera Albanije (2017-2019), sada u svojstvu predsjednice Centra za ekonomski razvoj i okruženje (EDEC) i članica izvršnog odbora Regionalne akademije za demokratski razvoj (ADD), Adnan Delić, ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo, te Jasmin Hošo, CEO kompanije Tondach Bosna i Hercegovina. Moderator druge sesije je Branimir Muidža, generalni direktor Heidelberg Cement grupacije u BiH i Hrvatskoj, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj d.d. i predsjednik Vijeća stranih investitora BiH.

Pandemija virusa COVID-19, kao i rat u Ukrajini dodatno su naglasili globalne izazove koji prate održivi razvoj kako na području Zapadnog Balkana, ali i čitavog svijeta. Aktuelnosti pojma održivog razvoja naročito doprinose izazovi koji dolaze s ugroženošću životne sredine. Zelena ekonomija je u poslednjih par godina promovisana kao velika promjena u razmišljanju i smatra se za jedno od mogućih uspješnih rješenja za poboljšanje ekonomskog rasta a istovremeno smanjenja potrošnje resursa i sprečavanje uništavanja ekosistema.

Organizatori Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine 2022 su Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Ekonomski institut Sarajevo. Ovogodišnji Forum je organizovan u okviru aktivnosti obilježavanja 70 godina postojanja Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Partneri Ekonomskog foruma BiH 2022 su: Fondacija društva zajedničkih vrijednosti (SSV), Nizami Ganjavi međunarodni centar (NGIC) i Mreža rješenja održivog razvoja Zapadnog Balkana (WB SDSN), uz prijateljsku podršku partnera i sponzora.