Općina Vareš se prije nekoliko godina iznenada ponovo pronašla na mapi značajnijih privrednih gradova u BiH, a razlog tome su inostrane investicije u razvoj rudarstva u vrijednosti od 230 miliona dolara.
Ova mala općina obiluje prirodnim bogatstvima, a naročito rudama koje su i za vrijeme bivše Jugoslavije bile motor razvoja Vareša, koji se nalazi na svega 50-ak kilometara od Sarajeva. Pojavom stranih investicija o Varešu se u krugovima privrede priča svakodnevno, a olakšavajuća okolnost je da je uprkos šarolikoj nacionalnoj strukturi nema međunacionalnih tenzija.
Kako je rekao načelnik Vareša Zdravko Marošević za portal "Avaza" ovo je zajednički grad, gdje je moto "svi za grad, svi za Vareš", a u takvom ambijentu se investicije "lijepe jedna na drugu". Nedavno se pojavila priča da se u Varešu pronašlo i zlato, a što je Marošević za portal "Avaza" detaljno pojasnio:
- Rudnik zlata u Varešu ne postoji, postoji Rudnik cinka, barita i olova i to je pravi naziv rudnika, a te rude u sebi sadrže i plemenite metale, a među njima sadrži i rude zlata, srebra, bakra i drugih. U kojoj će se mjeri zlato eksploatirati i da li će uopšte... Mislim da neće, jer je to skupa tehnologija, ali srebro sigurno hoće. Investitori su pribavili sve dozvole za eksploataciju. Turske kompanije koje su sa sjedištem u Varešu već rade iskop, a gradi se popratna infrastruktura - rekao je Marošević.
Vareš vrvi od poslovnog svijeta, kaže Marošević.
- Ako bude sve kako treba pred kraj godine se može očekivati prva eksploatacija, ali u svakom slučaju 2023. godina će biti u punom kapacitetu. Sve je u pogonu i po planu, prema kojem se htjelo da se u ovoj godini počne sa radom, a da naredna bude u punom kapacitetu. Rudnik će zapošljavati oko 300 radnika, ali kroz prateće i servisne poslove, transportne kompanije, firme koje trebaju obezbijediti druge stvari, kao što su napajanje strujom i vodom, ta cifra će biti mnogo veća i teško je i procijeniti tačan broj - dodao je.
Konkursi za primanje novih radnika su otvoreni svaki dan, nude se prekvalifikacije. Otvoren je i kurs engleskog jezika i već se više od 300 građana prijavilo.
Otvaranje rudnika je izazvalo lančanu reakciju u Varešu.
- Otvara se prilika za turizam, veća je potrošnja, popunjavaju se smještajni kapaciteti, kupuju i iznajmljuju se nekretnine. Ovo je projekat koji prelazi i općinske i kantonalne i državne okvire. Svaki dan se daju dozvole strancima, jer mnoga stručna radna snaga ne postoji u BiH i morat će se dovesti iz vana. Prema informacijama koje imam to će biti firme iz Rumunije, Bugarske, Srbije, Turske i Sjeverne Makedonije - kazao je Marošević.
Kao posljedica otvaranja rudnika nedavno je otvorena i jedna poliklinika, što je dovelo do dodatnih novih radnih mjesta.
- Rudnik je pokretačka snaga, kao što je to nekad bio rudnik željezne rude. U okruženju Sarajeva i Zeničko-dobojskog kantona, mislim da će mnogi imati šansu da se zaposle. Dolazi i inžinjerska radna snaga iz pravca Tuzle, Zavidovića, Kaknja i Olova, neki tu premještaju porodice i kupuju stanove. Riječ je o jednoj investicionoj košnici, koja se do jučer u Varešu nije mogla desiti - poručio je Marošević.
Načelnik Vareša je mišljenja da će biti potrebe i za novom stambenom infrastrukturom, iako to još uvijek nije potrebno, obzirom na velike selidbe stanovnika ovog kraja, jer je od popisa 1991. do popisa 2013. godine ova općina izgubila skoro dvije trećine stanovništa.
- Cijena nekretnina se dosta povećala, cijena rentanja je također porasla. Ovo sve je izazvalo nevjericu, iako se priča vrti nekoliko godina, a valjda je trebalo da ljudi dođu i vide i počnu vjerovati u ovaj projekat u koji mi vjerujemo od početka. Smještaj se uzima i u selima koji gravitiraju ovom području - rekao je Marošević za "Avaz".
Osim ovog projekta, postoji i projekat izgradnje turističkih naselja od strane arapskog kapitala, ali problem predstavlja i prostorni plan, koji čeka na usvajanje na Vladi Zeničkog-dobojskog kantona.
- Riječ je o investiciji od 100 miliona dolara. Dobili su dozvolu za pripremne radove i to je nešto u zastoju trenutno, pa vidjet ćemo šta će od toga biti - dodao je.
Pojasnio je da i da su zbog novog projekta uvedene strukovne rudarske škole.
- Njih nije bilo od 90-ih, djeca koja idu u te škole imaju 250 KM mjesečne stipendije, što je zavidna stipendija za srednjoškolca. Na jesen uvodimo turističko-ugostiteljski smjer, jer je trenutno potreba za tim na većem nivou. Vareš je ponovo privredno aktuelan, historija se ponavlja u nekom drugom periodu i u drugim savremenijim uslovima - zaključio je Marošević.
