Stvari u BiH se mijenjaju nabolje. Stavljanje brojnih funkcionera iz BiH na crnu listu SAD i Velike Britanije i posezanje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za bonskim ovlastima šalju jasnu poruku „lošim dječacima“ bh. politike da blokade i udari na državu Bosnu i Hercegovinu više neće biti tolerirani.

Predaja Dodika

Milorad Dodik, nakon što je kabadahijski najavio projekt „vraćanja“, odnosno jednostranog otimanja nadležnosti Bosne i Hercegovine od entiteta RS, u cijelom je poduhvatu, nakon što je manje-više stigao nidokle, odlučio da u samoponižavajućem performansu u Narodnoj skupštini RS političke podanike navede da izglasaju prolongiranje prijenosa nadležnosti za šest mjeseci (čitaj: vječno).

Nakon što je HDZ-ov ministar finansija Vjekoslav Bevanda uporno blokirao izdvajanje sredstava za održavanje izbora u oktobru, a što je bio direktni pokušaj realizacije prijetnje ove stranke da će blokirati održavanje izbora ukoliko se ne usvoji Izborni zakon po njihovoj mjeri, Šmit je, poslije više upozorenja, konačno prelomio.

Ne samo da je nametnuo odluku o finansiranju izbora nego je nametnuo i izmjene Izbornog zakon koje će ubuduće spriječiti i samu mogućnost sličnih blokada.

Novi poraz Dodik je priznao dan poslije, odnosno prekjučer, kada je, zajedno s ostala dva člana Predsjedništva, podržao usvajanje budžeta usklađenog s odlukom OHR-a. Naravno, u izjavama za medije Dodik je nastavio sa svojom kabadahijskom retorikom, tvrdeći kako Šmit nije visoki predstavnik i kako glasanje Predsjedništva nema veze sa Šmitovom odlukom, no, ne treba objašnjavati koliko ovo isprazno bahaćenje jalovo zvuči u odnosu na njegova pokunjena djela.

Dakle, u prvom redu SNSD-u i HDZ-u poslana je jasna poruka: njihova politika blokiranja države postaje uzaludna. Naime, posljednje odluke jasno sugeriraju da ne samo da će takvi pokušaji biti spriječeni i poništavani od visokog predstavnika nego će pride glavni akteri koji budu pribjegavali tome morati snositi ozbiljne posljedice.

Deblokirati državu

Cinični su bili vapaji pojedinih aktera kako ovi potezi OHR-a dokazuju da BiH nije samostalna i funkcionalna. Naime, Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna ne zato što je sama po sebi neodrživa kao država nego zato što pojedine političke stranke, u prvom redu SNSD i HDZ, pokušavaju da je učine takvom. Ni njemački kancelar ne bi mogao biti izabran kada bi većina u Bundestagu odlučila da blokira njegov izbor. Institucije koje čine državu su onakve kakvim ih ljudi koji sjede u njima učine. A predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH uradili su sve da ih učine nefunkcionalnim.

Stoga upadaju u vlastiti paradoks. Naime, upravo njihovo blokiranje funkcioniranja Bosne i Hercegovine je ono što i daje povoda OHR-u i međunarodnoj zajednici da reagira i kroji prilike u BiH. Da nije toga, ne bi bilo ni međunarodnog intervencionizma u ovom obliku.

HDZ na meti

Stavljanje na crnu listu SAD predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare zbog blokada u FBiH jasna je poruka i Draganu Čoviću šta ga čeka ukoliko nastavi sa svojim rušilačkim djelovanjem. Osim toga, i PIC je u svom komunikeu jasno upozorio Hrvatski narodni sabor (HNS) da nepostizanje dogovora o izbornim reformama prije izbora ni na koji način ne opravdava institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH, upozorivši ih da je to antidejtonski i da prestanu s takvim ponašanjem.