Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) trebalo bi da posjeti Srbiju 10. juna, potvrđeno je za Deutsche Welle iz srbijanskih diplomatskih izvora.
- Teži se tom datumu, ostaje još da se posjeta uskladi sa drugim zemljama u regionu - rekao je taj izvor.
Prema njemu, Šolc će, pored Beograda, svakako posjetiti i Prištinu, a teži se da putovanje preraste u malu balkansku turneju sa posjetama Tirani i Skoplju, možda i Sarajevu.
Prethodno je novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga Mihael Martens na Twitteru prenio da Šolc dolazi u Beograd 10. juna. On je, pozivajući se na pouzdane izvore iz Berlina, naveo da će teme biti "energetika, ekonomija, srbijanska pozicija prema Rusiji" i druge.
Izvor DW-a kaže da Šolc teži da dobro pripremi samit Berlinskog procesa koji će se vjerovatno održati u avgustu.
- Za razliku od bivše kancelarke Merkel, Šolc više ide ka konkretnim rješenjima. Stalo mu je da taj samit ne bude samo skupo putovanje, nego da se dođe do konkretnih rješenja - navodi izvor.
Cilj Berlinskog procesa je tjesnije povezivanje regiona zapadnog Balkana, kroz slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Osim pokušaja da se Beograd uključi u sankcije protiv Rusije, Šolc će pokušati i da ponudi nešto Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, kažu upućeni.
Naime, očekuje se da francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) nadalje blokira početak pregovora EU sa Skopljem i Tiranom. Zato će se, kažu izvori, samit EU-Zapadni Balkan pod francuskim predsjedavanjem u junu održati u Briselu, a ne u Parizu.
Makron i Šolc se razilaze u idejama o proširenju EU. Francuski predsjednik je nedavno podgrijao viziju o Evropi "u dvije brzine", gdje bi države poput Srbije i susjeda imale mjesta samo u spoljnom prstenu, ali ne bi bile punopravne članice EU.
Šolcova posjeta Balkanu novi je dokaz da je region visoko na listi prioriteta nove koalicije u Berlinu. Početkom maja su u posjeti Berlinu bili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti.
Tada je ocijenjeno da Šolcova vlada pridaje veliki značaj kosovskom problemu u svjetlu rata u Ukrajini. Šolc je tada prvi put rekao da "međusobno priznanje" treba da bude dio sveobuhvatnog sporazuma Beograda i Prištine.
