Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas boravi u posjeti Mostarskom muftijstvu.

U pratnji muftije mostarskog Salem-ef. Dedovića i Rifata Fetića, šefa Kancelarije reisul-uleme, reisul-ulema Kavazović je posjetio džemat u Počitelju, koji pripada Medžlisu Čapljina, i upoznao se s uslovima vjerskog života u ovom džematu. Delegaciju su dočekali glavni imam Medžlisa Čapljina Adem-ef. Šuta i dugogodišnji imam Džemal-ef. Gadara.

Poslije podne namaza prisutnima se obratio reisul-ulema Kavazović, govoreći o ramazanu i važnosti društvenog angažmana.

- Svi smo svjesni da je ramazan posebno vrijeme, a da je nesretan samo onaj koga zaobiđe Božiji oprost. Kao što trebamo biti posvećeni zikru, ramazan je prilika da sami sebe učinimo boljim ljudima. Nakon ličnog plana, važan je naš džemat. Poslanik, a.s. je već u Mekki stvarao džemat. Niko ne može biti potpun musliman dok ne bude volio drugome što i sebi. To je suština džemata. Ponekada mislimo da je vjera nedostižno, ali Poslanik, a.s. kaže da je osmijeh bratu muslimanu sadaka. To svako može učiniti. Stoga, vjera je lahka. Ona je ono što možemo svi učiniti - kazao je reisul-ulema.

Bez dunjaluka nema ahireta

On je posebno istakao potrebu da Bošnjaci vode računa o učešću u političkom životu.

- Bez dunjaluka nema ahireta. Veoma je važno da u političkom smislu budemo narod, da čuvamo svoju tradiciju, jezik, kulturu što su stoljećima na ovim prostorima čuvali naši preci. Moramo biti politički aktivni kao narod - kazao je reisul-ulema.

Efendija Gadara se sprema za mirovinu, a ovom prilikom reisul-ulema mu je zahvalio na svemu što je učinio za vjerski život i kako bi se održao plamen vjere u ovom džematu. Zajedno sa muftijom Dedovićem uručili su mu i prigodni poklon.

- Hvala mu što je bio na ovim sudbonosnim kapijama naše domovine s našim hrabrim i odlučnim narodom koji se dizao iz pepela. U tom procesu izgradnje i revitalizacije efendija Džemal je prepoznatljivo lice Islamske zajednice koje je u misiji 35 godina u Počitelju. U ratnom i postratnom periodu efendija je bio sa svojim narodom. Raditi u okolnostima u političkoj nepravednoj sredini i usmjerenoj prema našem narodu i zajednici bio je veliki izazov. Ovo je trenutak da na svečan način dodijelimo priznanje efendiji Gadari za svih 40 godina u službi Islamskoj zajednici i 35 godina za rad za ovu džamiju i džemat - kazao je muftija Dedović.

Efendija Gadara je kratko prokomentarisao da je ovo nagrada za njega, ali i obaveza da ostane na braniku domovine i da tu drži žeravicu vjere. Prisutne je podsjetio na veliki problem s kojim se suočava džemat Počitelj, a to jeste nezainteresiranost državnih organa za problem prodiranja vode kroz kupolu džamije.

Voda je već uništila neke dijelove unutrašnje dijelove fasade, a stručnjaci upozoravaju da će ugroziti konstrukciju cijele džamije. Drugi problem s kojim je javnost upoznata jeste uzurpacija vakufske imovine, odnosno Šišman-medrese u Počitelju zbog čega Mostarsko muftijstvo nastoji alarmirati političke i međunarodne faktore po ovom pitanju, jer zgrada ove medrese, ne samo da je uzeta Islamskoj zajednici, već se urušava.

Posjetili i Čapljinu

Nakon posjete Počitelju, delegacija je posjetila Čapljinu gdje je u sjedištu Medžlisa Čapljina održan sastanak reisul-uleme Kavazovića i imama te drugih istaknutih Bošnjaka u ovom gradu.

Predsjednik Medžlisa Izedin Kurtović je predstavio Medžlis Čapljina te istakao važnost što je u proteklo periodu završena administrativna zgrada Medžlisa.

- Kada je u pitanju kapacitet ovog objekta on zadovoljava naše potrebe. Sama misija ovog Izvršnog odbora (IO) medžlisa bila je stabilizacija rada Medžlisa, odnosno pravljenje sistema u smislu održivosti, ali će se praviti iskoraci u narednom periodu u ekonomskom i političkom smislu, kako bi Medžlis odgovorio potrebama bošnjačkog stanovništva u Čapljini. U poodmakloj smo fazi kad je riječ o vakufskoj imovini. Osam godina je bio mukotrpan rad na tome, ali napravljene su dobre pretpostavke u administrativnim procedurama - kazao je predsjednik Kurtović.

Član IO Medžlisa Čapljina Ajman Šoše informirao je reisul-ulemu o političkim i društvenim prilikama u Čapljini.

- Na prostoru Čapljina je živjelo oko 7.800 Bošnjaka prije agresije na BiH. Ostvaren je jedan od boljih povrataka u BiH, jer se do 70 ili 80 posto ljudi vratilo. Sada imamo oko 4.000 Bošnjaka, s obzirom na odlazak stanovništva i ostale okolnosti. Nažalost, diskriminacija Bošnjaka je najviše izražena u Stocu i Čapljini i to na specifičan način kao nigdje. Ovdje se udara na dostojanstvo i identitet bošnjačkog naroda. U posljednje vrijeme djelomično su medijski predstavljeni svi ovi problemi i mislim da je potrebno to nastaviti - kazao je Šoše.

Istakao je diskriminaciju nad Bošnjacima prilikom zaposlenja i preuzimanja javnih funkcija, što je evidentno na primjeru rada u javnoj upravi gdje nema Bošnjaka na rukovodećim funkcijama. Od 130 uposlenika u općinskoj administraciji radi samo dvoje Bošnjaka.

Istakli izazove s kojima se susreću

Nikada predsjedavajući Općinskog vijeća (OV), koji po zakonu treba biti Bošnjak, nije imao status profesionalnog uposlenika. Već nekoliko zadnjih godina na svakoj sjednici Vijeća postavlja se pitanje postavljanja predsjedavajućeg Vijeća, ali se to politički ruši.

- Nema metode koja nije isprobana da Bošnjaci budu faktor u vlasti, ali sve je uzalud. Postoji jasna politika koja to ne želi i koja uvijek nađe razlog da Bošnjaci ostanu marginalizirani. O ovome treba da se zna u javnosti - kazao je Šoše i istakao što Bošnjaci, nažalost, putem Medžlisa ostvaruju neke svoje društvene potrebe.

Prisutni općinski vijećnici su kazali da od 21 milion sredstava načelnik nije želio odvojiti Medžlisu Čapljina nijednu marku, te da je sceni etničko čišćenje drukčijim metodama. Sredstva iz budžeta za vjerske potrebe Općina usmjerava Katoličkoj crkvi, ali ne i Medžlisu Čapljina.

Imami su u svojim obraćanjima istakli izazove s kojima se susreću kao što je sistematsko razbijanje redova Bošnjaka te odlazak stanovništva.

Reisul-ulema Kavazović je poslije obraćanja imama uputio nekoliko poruka, među kojima je da će Islamska zajednica u BiH i dalje nastaviti pomagati medžlise i džemate.

- Naš je izlaz u razvijanju vakufskih potencijala i kako ga možemo učiniti profitabilnim. Dat ćemo posebnu finansijsku podršku za projekte u radu s mladima. Kao reisul-ulema želim vas potaknuti da radimo na tome. Međutim, ono što je još važnije jeste sloga našeg naroda. Sloga je preduvjet oživljavanja državne svijesti kod našeg naroda. Ne smijemo dopustiti da se našim narodom manipulira, ali treba tražiti i uzroke te nesloge, odlaska stanovništva i nezadovoljstva. Vjerski i politički segment našeg naroda moraju biti budni - kazao je reisul-ulema.

Pozitivno stanje u obrazovanju

U svom obraćanju Harisa Džaferović, direktorica Osnovne škole (OŠ) Čapljina, ukazala je na pozitivno stanje u obrazovanju.

Ovu školu pohađaju bošnjačka djeca iz razloga što im je omogućeno učenje bosanske historije, vjeronauke i bosanskog jezika. Direktorica je kazala kako u ovoj školskoj godini školu pohađa 281 učenika, u a narednoj školskoj dolazi još dvadeset i devet novih učenika. S tim u vezi, nije zabilježen znatan pad broja učenika.

Također, još jedan od uspješnih primjera i požrtvovanja čelnih ljudi u vjerskom i političkom životu Bošnjaka jeste izgradnja mektepske igraonice koji bi trebala u budućnosti biti vrtić. Pored nje se nalazi dvorana gdje će biti dom kulture. Nakon sastanka reisu-l-ulema je posjetio ovu igraonicu i vakufski objekt u Rečicama te podijelio poklone djeci.

Glavni imam Medžlisa Čapljina Adem-ef. Šuta je na kraju posjete izrazio zahvalnost reisul-ulemi na posjeti te kazao kako je uz podršku mnogo lakše prebroditi postojeće izazove. Ovom prilikom Medžlis Čapljina je uručio simbolične poklone muftiji i reisul-ulemi.

Posjeta Muftijstvu mostarskom bit će nastavljena u večernjim satima u Podveležju, gdje će se reisul-ulema sastati na iftaru s privrednicima te održati predavanje.