Tekst se nastavlja ispod oglasa
- BiH smatramo dijelom jedne šire evropske perspektive i ohrabrujemo vas da nastavite raditi na evropskom putu - rekao je Borelj.
Šef evropske diplomatije je rekao kako će Rusija neminovno pokušavati pojačati svoj "već dovoljno snažan utjecaj u regionu" te poručio kako će rat imati posljedice za cijeli svijet koje će se, prije svega, ogledati u povećanju cijena hrane i energenata. To će, dodaje, biti značajan udar na globalnu ekonomiju.
- Moramo građanima objasniti šta se dešava. Imate jako puno propagande i dezinformacija iz Rusije. S tim se moramo suočavati, pojašnjavati šta se dešava i koje su posljedice. Potrebno je prije svega osigurati prave informacije građanima, a u narednim koracima aktivirati proces približavanj svih šest zemalja zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu - rekao je Borelj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BiH traži ubrzanje EU puta
On je istakao da BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju isti zahtjev, a to je ubrzanje puta u EU. Borelj kaže da je to prihvatljivo, ali ističe da sve zemlje moraju ispunjavati svoje zadatke, ne zbog članstva već zbog građana. Neki od segmenata su borba protiv korupcije, prevazilaženje poteškoća iz prošlosti, ekonomska perspektiva, jačanje demokratije.
Dodaje da je u našu zemlju došao da zajednički s onima koji su na čelu institucija analizira posljedice rata i kako napredovati na EU putu.
- Ovo nije samo stvar političara već i građana. Građani moraju raditi snažnije na pomirenju, prekinuti praksu nacionalno podijeljenih škola, ići ka integraciji. Trideset godina je prošlo od opsade Sarajeva, krajnje vrijeme je da radimo na integraciji, pogotovo škola, što je osnovni temelj za buduće naraštaje. Nije važan samo Izborni zakon, mislim jeste važan, ali imaju i druga pitanja koja su bitna - poručio je Borelj.
Mjera predostrožnosti zbog mira i stabilnosti BiH
Borelj je danas posjetio operaciju ALTHEA i poručio kako su oni tu da bi očuvali sigurnost. S druge strane, kazao je kako prema njegovim informacijama, NATO neće raspoređivati trupe u BiH. Istakao je kako se nada da njihov angažman neće biti potreban, ali da, ukoliko bude bilo potrebe, spremni su poslati dodatni broj vojnika.
- Moram pojasniti da je ova mjera povećanja broja ljudstva donesena iz predostrožnosti. To ne znači da nešto očekujemo u narednim danima. Rat u Ukrajini je diktirao izmjenu odbrambene i sigurnosne slike Evrope. Ova mjera sa EUFOR-om nije nikakvo upozorenje već mjera predostrožnosti koja ide u prilog miru i stabilnosti BiH - naglasio je Borelj za N1.
Šef evropske diplomatije poručio je da će Evropska unija učiniti sve da ne dođe do Trećeg svjetskog rata. Istakao je da će nastaviti pritiskati Rusiju kao i do sada, odnosno mjerama i sankcijama.
- S naše strane nećemo isprovocirati nikakvu situaciju koja bi omogućila proširenje rata na druga područja. Neki su insistirali na zoni zabrane letova, ali to bi bila objava rata - kazao je Borelj, te poručio da EU nema namjeru praviti svoju vojsku, već ojačava vojske zemalja članica.
- Izdvajanja sada za vojsku u okviru 27 zemalja članica su tri puta viša od Rusije, ali nam efikasnost nije ista. Moramo objediniti svoje kapacitete kako bi izbjegli nepotrebna dupliciranja, prevazići nedostatke koje imamo kako bi osigurali otpornost i snagu u vojnom smislu. Naravno, NATO će i dalje biti jedna od najvažnijih resursa kao garant odbrane teritorijalnoga integriteta Evrope, ali sa jačom Evropom jača i NATO i mi ćemo svakako biti spremni dogovoriti na situacije u kojima NATO neće biti dovoljan.
Srbija se izjasnila protiv Rusije u UN-u
Govoreći o Srbiji i njenom vanjskopolitičkom neusklađivanju sa vanjskopolitičkim stavovima EU kada je u pitanju Rusija, Borelj je rekao kako se situacija treba gledati u širem smislu. Podsjetio je da se Srbija izjasnila protiv Rusije u UN-u i da tu činjenicu ne treba zanemariti. No, imao je i poruku.
- Na evropskom putu obaveza je usklađivanja s vanjskom politikom EU. Srbija nema tako visok stepen usklađivanja za razliku od drugih zemalja koje maju veći stepen usklađenosti. Snažni su napori Rusije kojima opravdava vojna dejstva koja su invazija. U svakoj zemlji ima to, negdje utiče na javno mnijenje.
U Srbiji javno mnijenje je više podložno dezinformacija ruske propagande u pokušaj da se opravda agresija na Ukrajinu navodeći genocid, da je predsjednik Zelenski fašista kojem se trebala osuditi u Nirnbergu… Ali ne mogu shvati da neko može povjerovati u to - rekao je Borelj.
Tražio da se ne urušavaju institucije BiH
Borelj se dotakao i pisma Miloradu Dodiku, te upozorenjima koje je uputio. Naveo je da je Evropska komisija već suspendovala dva finansijska projekta koja se tiču bh. entiteta Republika Srpska, ali i to da se odluka može promijeniti. Međutim, to zahtjeva povratak u institucije BiH.
- Nije nikakva tajna. Javno sam u pismu tražio da se ne urušavaju institucije BiH. Ovo je put za nigdje. Dezintegracija BiH, separatističke tendencije, podjela zemlje, to ne vodi nigdje. Sankcije se mogu uvesti bez jednoglasne odluke jer postojeći pravni okvir ne zahtijeva jednoglasnu odluku, ali naša preferencija je da govorimo o jednom dijalogu. Insistiramo na poštivanju ustava i neoduzimanju nadležnosti s nivoa BiH, te obustavljanje bilo kakvog procesa koji ide u pravcu secesionizma - poručio je Borelj.
Borelj je rekao kako je, da bi se izbori održali u skladu sa stavovima Vijeća Evrope i Venecijanske komisije, potreban novi izborni zakon.
- Ali, on nije jedina stvar koja nas brine. Ja vjerujem da grane brinu brojne druge stvari i teme po kojima je potreban angažman institucija - poručio je Borelj u Pressingu na N1.
