Bosna i Hercegovina se suočava s velikim inflatornim udarom, koji ima vanjske uzročnike, a vladama je u ovoj fazi krize značajno sužen prostor za djelovanje, kazao je u razgovoru za "Avaz" Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Teška situacija

Međutim, kada bi bilo znanja i volje, postoje mjere kojima bi se premostila ekstremno teška situacija, koja, s poremećajima u lancima snabdijevanja i velikim energetskim udarom, najviše pogađa najugroženije populacije u BiH.

- Mislim da je ovo dobra prilika da napokon, posebno Vlada FBiH, krene u odgovarajuće reformske poduhvate te da s jedne strane uveća BDP, a s druge smanji troškove i, stabilizirajući potrošnju budžeta, dio sredstava usmjerava na podršku stanovništvu kroz različite vidove subvencija, podršku biznisima i socijalno ugroženima - kaže Šunje.

Ističe da su reforme morale biti odavno pokrenute, i to u dva pravca - povećanjem bruto društvenog proizvoda i racionaliziranjem budžetske potrošnje.

- Na liniji povećanja BDP-a su, po meni, dva vrlo jednostavna poteza. Prvi je reformiranje državnih preduzeća. Mi još imamo veliki broj njih koji s više od 30 posto participiraju u BDP-u. Generalno, sva su ona loše vođena zbog toga što su pod kontrolom političkih partija. Kad biste vi ta državna preduzeća tretirali kao istinske korporacije, koje vode profesionalni menadžeri, onda bi ta preduzeća bila uspješnija, njihovi prihodi bili bi veći, a time i ukupan BDP - smatra Šunje.

Podrška biznisu

Dodaje kako je drugi pravac stvaranje infrastrukturnih i drugih preduvjeta za poduzetničko djelovanje, za otvaranje novih i podršku postojećim biznisima.

- Prioritet je smanjenje budžetskih troškova. Danas slušam o saniranju stanja u zdravstvenim ustanovama, tu su milioni “letjeli” na stranu, a postoji puno prostora za racionalniju potrošnju. Onda bi se generirao novac koji bi se mogao usmjeravati za podršku stanovništvu i biznisima - pojašnjava Šunje.

Nemamo robnih rezervi

Vlada nije kompetentna da odgovori na izazove pred nama. Jedan od dokaza njene nekompetentnosti je plan da u godini velike krize i enormnog rasta cijena planira izdvajanje 20 miliona KM za nabavku robnih rezervi, iako su one krizu morale dočekati pune.

- To pokazuje koliko su vlada i država neozbiljne. Mi nemamo robnih rezervi, a robne rezerve su nešto čija bi skladišta morala biti puna - ističe Šunje.