Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH u Beogradu na samitu Pokreta nesvrstanih ponovo je govorio o raspadu BiH, te je ponovio stavove da je međunarodna zajednica dovela BiH do, kako je kazao, raspada. Nedugo nakon toga, Dragan Čović, predsjednik HNS-a i lider HDZ-a BiH, kazao je da „bez očuvanja temeljnih odrednica Ustava, BiH ne može opstati kao multikulturalna zajednica“. Skoro istovremeno Bakir Izetbegović, predsjednik SDA na konferenciji za medije u Sarajevu odgovorio je Dodiku, "da neće sjedati u troje dok god Dodik blokira institucije države".
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu i politički analitičar Enver Kazaz je za portal "Avaza" komentirao izjave trojice lidera vladajućih stranaka u BiH.
– Budući da Milorad Dodik ne može u zemljama Evropske unije i članicama NATO-a da širi takvu propagandu, pokušava je širiti na mjestu koje u principu pripada titoističkom političkom naslijeđu. Dakle, koristi samit Pokreta nesvrstanih da širi secesionističku propagandu – kaže profesor Kazaz.
Prema riječima našeg sagovornika, to znači da zemljama trećeg svijeta koje su bez bitnog političkog utjecaja u svijetu, Dodik pokušava nametnuti svoje nacionalističke i secesionističke narative.
- Greška Željka Komšića i Šefika Džaferovića kao članova Predsjedništva BiH jeste u tome da su izjednačili Samit nesvrstanih sa politikom Srbije i što nisu na licu mjesta osporili Dodikova stajališta. Oni također kao i Dodik vode BiH prema izolaciji, naročito u zadnje vrijeme gospodin Komšić koji se otvoreno prepire sa zemljama EU, npr. sa Njemačkom i SAD. Neshvatljivo je dozvoliti sebi taj luksuz da se ne iskoristi Samit nesvrstanih za širenje diplomatskog utjecaja BiH – smatra profesor Kazaz.
Profesor Kazaz se osvrnuo i na izjave Izetbegovića.
- Važno je pregovarati bez obzira s kim i na koji način. Čak i sa Miloradom Dodikom je nužno pregovarati budući da je on legitiman predstavnik, ne samo RS nego i većinske volje srpskog naroda u BiH. Izetbeogovićev stav liči na politiku Željka Komšića i Šefika Džaferovića. To je stav političke isključivosti. Bez pregovora nema kompromisa u BiH. Taj kompromis je moguće postići i uz Međunarodnu zajednicu. Dodikov stav je jasno isključiv i ultimativan, ali nije nerazumno sjesti za pregovarački stol i sa Dodikom budući da BiH trpi blokadu i da najjaču krizu od Dejtona do danas diktira Dodik – dodaje on.
Kada je u pitanju sjednica Hrvatskog narodnog sabora koja je održana danas i na kojoj su ponovljeni stavovi da „bez očuvanja temeljnih odrednica Ustava, BiH ne može opstati kao multikulturalna zajednica“, Kazaz kaže da HNS djeluje kao produžena ruka HDZ-a BiH.
- HNS vidi samo jednu polovinu ustavne prirode BiH i to onu polovinu koja joj odgovara. To je odredba o konstitutivnosti. Drugi dio je grđanska priroda BiH, to jest da je BiH ne samo država konstitutivnih naroda nego i njenih građana, koji HNS ignorira i HNS će nas natjerati da nekom vrstom žutih traka izlazimo na izbore. Njihov prijedlog Izbornog zakona i poimanje konstitutivnosti ustvari je rasističko – potcrtao je Kazaz.
