U selu Omeragići kod Višegrada otvoreno je spomen - obilježje za 52 žrtve zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata i u periodu agresije na BiH. Izgradnju su inicirali i najvećim dijelom finansirali braća Bilal i Jusuf, te njihov rođak Mehmed Memišević, članovi porodice koja je najviše stradala u ovom mjestu. Žrtve zločina tokom etničkog čišćenja Višegrada bili su i Bilalovi i Jusufovi roditelji.
Bilal Memišević, predsjednik MIZ Višegrad, kaže da je spomen obilježje za žrtve iz Omeragića drugačije od većine koju je viđao, jer podsjeća na turbe, ima i abdesthanu, a u njemu dvadesetak ljudi može obaviti i namaz. Na osnovu dostupne arhivske građe graditelji su došli do podataka o 31 žrtvi iz Drugog svjetskog rata, a sjećanja na 21 najbližih, ubijenih 1992. tokom etničkog čišćenja Višegrada, još uvijek su svježa.
– Ubijeni su od istog neprijatelja, iz istih razloga, samo zato što su bili Bošnjaci. Nismo uvrstili Memiševiće koji su život dali za odbranu BiH na prostoru Goražda, Sarajeva ili drugih mjesta, jer smo vodili računa da to budu oni koji su ubijeni upravo u Omeragićima. Muslimani na ovim prostorima ubijani su planski. Žene, djeca, starci … Među prvim žrtvama na području općine bili su moji roditelji, otac je ubijen 21. maja, a majka šest dana kasnije. Većina žrtava ni do danas nije pronađena, a od babe sam, tokom ekshumacija na jezeru Perućac, pronašao nekoliko kostiju. Ljudi su popaljeni, protjerani, ništa živo ni uspravno ovdje nije ostalo. Civili iz Omeragića nemaju svoj mezar, pa je ovo spomen obilježje danas jedino mjesto gdje su spomenuti - kaže Memišević.
Ovo spomen obilježje je još jedan od nijemih svjedoka kontinuiteta velikosrpske genocidne ideologije i politike na prostoru Višegrada i Podrinja, kaže Ermin Kuka, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.
- Kraj 20. stoljeća obilježen je agresijom na našu zemlju, s krvoprolićem kolosalnih razmjera, ali ovi stravični događaji, koji postaju dio tragične povijesti Bošnjaka, samo su nastavak okrutnosti počinjenih u Drugom svjetskom ratu. Upravo na to podsjeća ovo spomen obilježje. Užas, okrutnost, zle namjere, očigledni predumišljaj i kalkulacija, zločinački plan, bezosjećajnost, monstruoznost i brutalnost obilježja su svih zločina nad Bošnjacima ovog mjesta – ističe Kuka.
Otvaranju spomen obilježja u Omeragićima, pored ostalih, prisustvovali su i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Bakir Izetbegović, potpredsjednik RS Ramiz Salkić, ministar za izbjegle i raseljene osobe u Vladi FBiH, Edin Ramić, goraždanski muftija Remzija ef. Pitić i drugi. Prije dolaska u Omeragiće oni su sa mosta Mehmed – paše Sokolovića, u znak sjećanja na žrtve Višegrada, u Drinu bacili ruže.
