Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju incijativu "mini Šengen", koja je nedavno promijenila ime u "Otvoreni Balkan". To su za "Avaz" kazali iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini na naš upit kakav je stav SAD u vezi s ovom inicijativom.

Poticaj reformama

- Uspostavljanje snažnijih ekonomskih i političkih veza u regionu je dodatni poticaj postojećim nastojanjima da se završe reforme koje su neophodne za članstvo u EU. Regionalne integracije i ekonomske reforme su neophodne ukoliko Bosna i Hercegovina želi da privuče investicije i osigura održivi rast ekonomije - kazali su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD.

Na ovaj način su i zvanično demantirane neistine članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića i pratećih stranačkih medija da "Otvoreni Balkan", navodno, nema podršku SAD i EU te da se radi o podmuklom poduhvatu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da, putem ekonomske unije, stvori nekakav "srpski svet" ili novu Jugoslaviju.

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama 29. jula u Skoplju su održali sastanak na kojem su potpisali memorandum o razumijevanju i saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na zapadnom Balkanu, memorandum o razumijevanju i saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na zapadnom Balkanu.

Realizacija inicijative "Otvoreni Balkan" i postizanje pratećih sporazuma tako su započeli bez Bosne i Hercegovine.

Neistine Komšića i Džaferovića

Za razliku od Srbije, Makedonije i Albanije, Kosovo, Crna Gora i BiH se još nećkaju u vezi s pristupom ovoj uniji. Nakon sporazuma u Vašingtonu između Vučića i tadašnjeg premijera Kosova Avdulaha Hotija, a pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), Kosovo se obavezalo da će ući u "Otvoreni Balkan", no novi premijer Aljbin Kurti (Albin) protivi se ovom projektu, koji naziva "četvrtom Jugoslavijom". Crna Gora se nije izričito izjasnila, nudeći čak da bude domaćin nekog od budućih sastanaka, ali je predsjednik Milo Đukanović naglasio da su prvenstveno orijentirani ka evropskim integracijama.

Kada je u pitanju BiH, odnos pojedinaca iz naše vlasti glede ove inicijative je, najblaže rečeno, licemjeran i neodređen. Predsjedništvo BiH je još 17. septembra 2020., na inicijativu Milorada Dodika, razmatralo pristupanje naše države "Otvorenom Balkanu". Druga dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović su "diplomatski" odbili da BiH pristupi ovoj uniji, zahtijevajući da prethodno Vijeće ministara izradi studiju o benefitima i potencijalnim štetama "Otvorenog Balkana". Ipak, nakon sastanka s predstavnicima Evropske unije u Briselu krajem septembra prošle godine, koji podržavaju ovu inicijativu, Komšić i Džaferović su naglo promijenili mišljenje pa su, i bez studije, nakon sastanka podržali "Otvoreni Balkan", koji je pozdravio i lider SDA Bakir Izetbegović kao "veliku šansu za BiH".

No, nakon gotovo godinu bh. studije o "Otvorenom Balkanu" i dalje nema, a Komšić i Džaferović, osim što nisu ništa učinili na pokretanju inicijative, odnosno uključenja BiH u pregovore o pristupu ovoj uniji, opet su u međuvremenu promijenili mišljenje. Savjetnik Željka Komšića Slaven Kovačević "Otvoreni Balkan" je nazvao "srpskim svetom", koji "ne može biti institucionalno dijelom EU integracija", dok je drugi član Šefik Džaferović rekao da "mi nećemo ući ni u jednu regionalnu inicijativu koja nije u okviru evropskog puta Bosne i Hercegovine".

I dok SDA i DF cijelom pitanju pristupaju krajnje diletantski, trojka, sastavljena od NiP-a, SDP-a i Naše stranke, o inicijativi sve vrijeme šuti.

Tamni vilajet

Jedan od rijetkih lidera u BiH koji je prepoznao značaj ideje „Otvoreni Balkan“ je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji je još u oktobru prošle godine (kako se sada ispostavilo tačnim), naglašavao da "iza ideje "mini Šengen" stoje Vašington i Brisel, a to su prijatelji Bosne i Hercegovine i Bošnjaka".

- Sada nam stotine ili hiljade kamiona stoje nepotrebno satima na granicama, a minuta stajanja jednog kamiona je oko dva dolara ili dva eura i mislim da se radi o ideji koja će unaprijediti CEFTA-u - rekao je Radončić i podsjetio na to da je BiH loše prošla s CEFTA-om jer nije osigurala zaštitu svojih proizvoda.

Podršku ovoj inicijativi Radončić je ponovio i prije nekoliko dana gostujući na N1.

- "Mini Šengen" je ideja čijom realizacijom naši kamioni ne bi čekali po 48 sati na granici Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Da naši ljudi mogu angažirati radnu snagu koja nedostaje iz tih zemalja te da će to pomoći SAD sa 17 ili 18 milijardi dolara ekonomske injekcije za brži razvoj. U tom smislu, vi nemate problem s "mini Šengenom". Problem nastaje s političkom dimenzijom, da li je to stvarna namjera ili se đavo krije u detaljima... Ja sam čovjek koji je uvijek za to da se prihvate ekonomske ideje, brža integracija. Ako mi, kao region, stabiliziramo svoje odnose, mnogo bolji smo kandidat za prijem u EU nego kada smo u konfliktu - naglasio je Radončić. 

Upravo i samo odbijanje učešća u pregovorima i procesima u početnoj fazi formiranja „Otvorenog Balkana“, kao i u slučaju CEFTA-e, dovodi BiH u opasnost da, u slučaju kasnog priključenja ovoj inicijativi, prihvati uvjete i pravila koje će za nas kreirati drugi.

Među političarima koji shvataju, s jedne strane, važnost toga da BiH učestvuje i preuzme inicijativu u procesu formiranja "Otvorenog Balkana", a s druge opasnosti da naša država ostane ekonomski izolirana je i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

- Vrijeme je da se zaustavi ovakvo ponašanje ljudi koji nas vode. U protivnom, perspektiva Bosne i Hercegovine, a naročito dijelova Federacije je da postanu Zapadna obala i Gaza Evrope, koji bi postali "tamni vilajet" okružen EU i "malim Šengenom" - dramatično je upozoravao Lagumdžija.

Guranje u izolaciju

Neodgovornost Džaferovića i Komšića i njihovih stranaka koje opstruiraju i samo učešće BiH u razgovorima glede "Otvorenog Balkana" našu zemlju dovodi u realnu opasnost da, nakon godina stagnacije u euroatlantskim procesima i ekonomske izolacije, sada (p)ostanemo čak i „Gaza“ regiona. Naravno, ne treba ni spominjati kolika bi tek šteta za bh. ekonomiju bila da naše kompanije ostanu bez prednosti i prilika koje pruža zajedničko tržište i slobodno kretanje naših roba, kapitala, ljudi i usluga na tržištu od oko 20 miliona ljudi.

Pri svemu tome, stav Američke ambasade jasno je demantirao tvrdnje Komšića i propagandne mašinerije SDA da je "Otvoreni Balkan" ekskluzivno srpski projekt, čak pod tajnim utjecajem Rusije i Kine, koji bi našu zemlju odvojio od EU integracija i Zapada.

S te strane, Komšić i Džaferović trebaju bh. javnosti položiti račune i odgovore zbog čega, uz lažne navode i isprazne fraze, vode našu zemlju u izolaciju.