Politički interes

Ekonomista Admir Čavalić ističe da postoje dva ključna razloga zašto vlasti u BiH nikada nisu ozbiljnije pristupile procesu restitucije - vraćanja nacionalizirane imovine.

- Prvi je tromost vlasti pri rješavanju bilo kakvih pitanja, a drugi je postojanje specifičnih interesa, poput toga da različiti nivoi vlasti putem iznajmljivanja nacionalizirane imovine ostvaruju značajne prihode. Kada tome dodate da smo imali i opširan proces privatizacije i izdavanje certifikata, možete značajno zakomplicirati odnose, a činjenica da ovo nije riješeno pitanje omogućila je određenim elitama koje su političke ili su vezane za politiku da ostvare svoje interese preko tuđe imovine - navodi Čavalić.

Uz Albaniju i Kosovo, BiH je jedina bivša socijalistička država u Evropi koja nikad nije usvojila zakon o restituciji. Zbog toga trpimo i sve veće pritiske od EU. Evropski parlament u svojoj rezoluciji iz 2018. uvjetovao je BiH da pokrene postupak restitucije, dok se prema odluci Evropskog suda u Strazburu svim oštećenim u FBiH mora isplatiti 1.000 eura po kvadratu nekretnine koju je bivša ili sadašnja država nacionalizirala. Mnogi u društvu strahuju da bi stoga proces povratka imovine mogao izazvati enormne troškove društvu.

Ipak, vjerske zajednice su jedinstvene u stavu da se oteta imovina mora vratiti. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, smatra kako su tvrdnje da će vraćanje oduzete imovine načiniti nesnosne troškove BiH obična demagogija.

- Nama ne treba ni jedna jedina marka da izvršimo restituciju. Evo vam primjer - La Benevolencija ima zgradu u kojoj se sad nalazi Kantonalni MUP. Mi ne tražimo da nam neko da novce za tu zgradu, jer i kad bismo je imali, pitanje je bismo li htjeli da je prodamo. Mi samo tražimo da nam se prizna da je to naše vlasništvo, umjesto što država sad naplaćuje kiriju za izdavanje našeg vlasništva - navodi Finci.

Odbojnost i averzija

S ovim mišljenjem saglasan je i Senaid Zaimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, koji naglašava da se u BiH ciljano plasiraju neistine o navodno basnoslovnim troškovima vraćanja imovine.

-Imamo, naprimjer, jednu ekonomsku studiju koju je radio po narudžbi Ekonomski institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koja je pokazala da bi restitucija, zajedno s vrijednošću imovine i administrativnim troškovima, koštala oko 83 milijarde KM. Kada izađete s tom cifrom u javnost, naravno da ćete izazvati odbojnost i averziju prema svima onima koji potražuju imovinu koja je bespravno oduzeta - upozorava Zaimović.

Pođonjene cipele

- Ne zna se tačno kolika je vrijednost imovine koja se treba vratiti, to je kao kad bih ja vas pitao koliko koštaju vaše cipele. Jedna je cijena ako su nove, druga ako su stare, ako su pođonjene. E tako vam je i s imovinom. Ima 70 i više godina otkako nam je oduzeta - objašnjava Finci.