Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto i izaslanik u Domu naroda PS BiH Bariša Čolak sudjelovali su na video sastanku o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava iz skupine predmeta Sejdić i Finci.
U svom izlaganju Krišto je na početku istaknula kada se govori o ovim temama mora se poći od Ustava BiH koji Bosnu i Hercegovinu definira kao državu tri konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive, piše Večernji list.
Referirajući se na teze sastanka Krišto je naglasila da Sporazum potpisan u Mostaru uz prisustvo međunarodne zajednice, između HDZ-a BiH i SDA je važan iskorak i pokazatelj da, kada postoji politička volja, tada se stvari mogu napraviti onako kako to i traže odluke Ustavnog suda BiH, ali također je podsjetila da su se potpisnici tog sporazuma obvezali i na provedbu odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava.
Govoreći o ovom važnom pitanju Krišto je podcrtala da politička opcija iz koje dolazi je opredjeljena za provedbu kako odluke Europskog suda za ljudska prava tako i odluka domaćih sudova na principu poštivanja ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH drugih koji u njoj žive.
Dalje kroz raspravu, Krišto je istaknula da je Odlukom Ustavnog suda iz 2000. godine, konstitutivnost naglašena kao temeljno i natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a odlukom iz 2014. godine potvrđeno je da da se temeljno pravo na demokratsko odlučivanja ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem konstitutivnih naroda.
Ističući važnost cjelokupne slike stanja u Bosni i Hercegovini Krišto je naglasila da danas, na žalost, na političkoj sceni u BiH imamo situaciju da se hrvatski narod naziva manjinom što je protuustavno kao i nametanje hrvatskih političkih predstavnika u domovima naroda i Predsjedništvu BiH što je zapravo uzurpacija političkih i ustavnih prava jednog konstitutivnog naroda (hrvatskog) te da pored svega ovoga danas imamo i nezakonitu i nelegalnu Centralnu izbornu komisiju, a na kojoj bi zapravo trebao počivati demokratski sistem u BiH, što sve skupa vodi pravnoj nesigurnosti u BiH.
- Ključni problemi na koje se treba fokusirati je izmjena Izbornog zakona kako je to definirala odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, a kada bi se to riješilo moglo bi se i kroz izmjene Izbornog zakona ići na implementaciju odluke Europskog suda za ljudska prava s obzirom da ona ne traži brisanje etničkog predznaka kako to zapravo tvrde predstavnici bošnjačkih političkih stranaka - istaknula je Krišto.
Također, naglasila je kada bi se napravili iskoraci po ovom pitanju sa mrtve točke, pokrenule bi se i druge stvari kada su u pitanju reforme koje se tiču europskog puta BiH.
U raspravi o ustavnim promjenama, Krišto je istaknula da su za promjenu ustava potrebne 2/3 većine te da se moraju složiti politički predstavnici svih konstitutivnih naroda, što se u ovom trenutku čini jako teško kada su u pitanju bilo kakve promjene ili Ustava BiH ili Ustava Federacije BiH.
Komentirajući teze o vraćanju nekakvim ranijim modalitetima promjene Ustava BiH, Krišto je stava da bi rezultat takvog ponašanja više vodio stvaranju dodatnih strukturalnih poremećaja i nesposobnosti provedbe nužnih reformi te da smjernice kojih se treba držati su svakako odluke Ustavnog suda BiH i odluke Evrpskog suda za ljudska prava.
Ističući važnost reforme izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prva, Čolak je rekao da se radi o važnim izazovima koji iz tih odluka proistječu i u mnogome određuju budućnost ove države, sva tri konstitutivna naroda i svih građana, ali na žalost zbog izričitog odbijanja bošnjačkih političkih predstavnika ne samo da nisu usuglašeni amandmani na Izborni zakon nego se o rješenju ovog problema nije ni razgovaralo.
Također, Čolak je istaknuo da formiranje interresorne skupine može biti prvi korak ukoliko se u proces ulazi s iskrenom namjerom da se problem riješi, ali jednako tako i paravan ako je namjera potpuno suprotna i ako je cilj zadržavanje statusa quo, što se nažalost u proteklom periodu često i događalo.
Što se tiče formiranja interresorne radne skupine, i Krišto i Čolak su zajedničkog stava da u njen rad trebaju biti uključeni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti jer su oni i ovlašteni predlagatelji zakonske legislative, a nikako predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kao što neki drugi zagovaraju, jer oni i ne mogu donositi odluke koje imaju zakonsko utemeljenje upravo iz razloga što su nezakonito izabrani.
Na video sastanku o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava iz skupine predmeta Sejdići i Finci sudjelovali su i predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda, odnosno Snježana Novaković Bursać, Lazar Prodanović, Bakir Izetbegović i Alma Čolo kao i predstavnici Vijeća Evrope.
Iz izlaganja bošnjačkih političkih predstavnika ponovno se moglo isčitati namjerno pogrešno interpretiranje presude Evropskog suda za ljudska prava i potpuno ignoriranje odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju dovodeći je u koliziju s presudama Europskog suda za ljudska prava što je potpuno pogrešno, a sve to je zapravo njihova intencija daljnjeg ostvarivanja dominacije u strukturama vlasti kao najbrojnijeg konstitutivnog naroda.
