Analitičar iz Beograda Dušan Janjić izjavio je da spominjanje zapadnog Balkana u prioritetima nove američke administracije znači jačanje partnerstva NATO-EU-SAD u suočavanju sa krizom u centralnoj Aziji.
- Bliski istok je izgubio značaj koji je imao prethodnih decenija i fokus spoljne politike i Amerike se prenio na centralnu Aziju. Otuda Iran. To je odmjeravanje snaga ne samo sa onim koji su u Iranu na vlasti, nego i onima koji je podržavaju, a to su Kina i Rusija. A to je i borba za gas. Ako pogledate tu liniju zemalja to je taj prostor bogat gasom, a što se tiče Zapadnog Balkana on se nužno nameće kao i kada je '90-ih bila bliskoistočna kriza jer mi smo to zapadno krilo centralne Azije - izjavio je Janjić za Federalnu televiziju.
On podsjeća da to nije nikakva novina u Stejt Departmentu.
- Entoni Blinken (Antony Blinken) dok je bio savjetnik Bajdena kao potpredsjednika gledao je to kao cjelinu. To je prva stvar. Druga, da je Balkan na 6. mjestu to ništa ne znači u smislu vremena, tajminga, stvari će se raditi simultano, neće jedna po jedna. To samo znači da su vrlo dobri maneri te politike koju će voditi Blinken shvatili međusobne povezanosti. Naprimjer koliki je uticaj Turske, kolike su u međuvremenu veze Irana sa Srbijom i preko biznisa i preko Rusije, koliko iza toga ide jačanje ruskog uticaja. Ili najnoviji detalj iz tog paketa je ovo što je u Vašingtonskom sporazumu uradio Tramp. Da Izrael prizna Kosovo, jer vi preko tog priznanja povlačite dalja priznanja, Egipta, muslimanskih i arapskih zemalja - smatra ovaj analitičar.
O Vašingtonskom sporazumu kaže da je to jedan netipičan ugovor, ali je ugovor.
- Mislim da je pametna stvar što je nova administracija to zadržala. Kada je u pitanju Balkan, Srbija i Kosovo, ovo omogućuje da Amerika pritisne EU sa stanovišta svoje politike, to je međusobno priznanje, ali da ne vrši pritisak na Srbiju. To je jedna vrlo važna tačka, da se neće uslovljavati srpsko-američki bilateralni odnosi sa međusobnim priznanjem Srbije i Kosova - kazao je.
Ističe da je ubijeđen da Srbija i BiH nisu prioriteti Amerike.
- Kina je prioritet broj 1. Ali ovo je izabrano za početak jer je stanovište ove administracije procijenilo da je to lako rješivo. Nije američki cilj da vas dovede do komunizma, cilj je da upravljaju vašim sukobima, da ih dovedu u granicu podnošljivosti, da se ne urušava NATO. Vjerujem da je ovo prostor na kojem će se praktično vježbati to strateško partnerstvo EU-NATO-SAD. Vidjeli ste sa Crnom Gorom i Makedonijom. EU nije mogla da doda vakcine, ali NATO je dodao. To je taj prvi konkretan znak. Biće to sve evidentnije, a kada je u pitanju BiH pretpostavljam da je ona prva, na agendi za '21. godinu. Sa vrlo ozbiljnim, razrađenim konceptom koji nije ništa novo. Mogu da izmišljaju političari u Bosni - istakao je.
Neki od njih su prije 15 godina vidjeli nacrt tog Ustava, raspravljali su o njemu, kaže Janjić.
- Imamo odluke sudova vrlo jasne kakav treba da bude Izborni zakon kada su u pitanju Ostali. Neće se dirati struktura odlučivanja i teritorijalne organizacije koji su besmislene, mislim na kantone. Ići će se na to da se mehanizam odlučivanja oslobodi u dva pravca. Prvo izbora i da se da šansa onima koji ne pripadaju etničkim plemenima. Otvoreno se kaže da SAD samo u BiH će podržavati i nastanak novih i stranaka i NVO. Druga važna stvar je da se deblokiraju institucije poput Vijeća koje treba da donose odluke o upotrebi sredstava. Nevjerovatan je apsurd da skoro dvije godine nije donijeta odluka o upotrebi sredstava a BiH je imala pare. Takve stvari, a pogotovo da entiteti ne znajući gdje im je granica stavljaju kao garanciju za spoljni dug šume, zemlju, to će biti vrlo jasno presječeno kroz mehanizam ustavnih amandmana. Niko nema namjeru nikome ništa da nametne. Vodit će se američki način pregovaranja - zaključuje Janjić za FTV.
