Plan o „mini Šengenu“ najavljen je još 2019. godine. Kako mu i samo ime kaže, referirajući se na “veliki” Šengen, među državama zapadnog Balkana formirala bi se jedinstvena ekonomska zona u kojoj bi se snažno ubrzao i olakšao proces prelaska roba i usluga, a građani bi mogli slobodno trgovati, studirati, zapošljavati se ili putovati kroz sve države zapadnog Balkana samo s ličnom kartom.
Tri zemlje zapadnog Balkana - Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija - postigle su još prošle godine dogovor o uspostavi tzv. malog Šengena. Nakon sporazuma Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija u Vašingtonu, na pristupanje ''mini Šengenu'' obavezalo se i Kosovo.
U Crnoj Gori su pod vladavinom DPS-a naglašavali da su oni primarno orijentirani ka Evropskoj uniji, ali tek treba da se vidi kako će nova vlada pristupiti tom pitanju. Uz Crnu Goru, još BiH nije zvanično pristupila procesu „mini Šengena“.
Iako iz BiH nikada nije došao izričit stav da se ne želi ući u “mini Šengen”, odugovlačenje i zaobilaženje pregovora bila je praksa bh. rukovodilaca. Primjer je potez članova Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića da odbiju inicijativu Milorada Dodika za pristupanje „mini Šengenu“ uz zahtjev da najprije Vijeće ministara „izvrši detaljnu analizu dosadašnjih bilateralnih sporazuma“.
Istovremeno, njihovi medijski trabanti sedmicama su na društvenim mrežama i u stranačkim medijima širili spin kako je „mini Šengen“ izdaja BiH i stvaranje „velike Srbije“.
Ipak, nakon sastanka koji su krajem septembra imali u Briselu sa zvaničnicima EU, koji, također, podržavaju ovaj projekt, lideri SDA odjednom su promijenili mišljenje, pa je tako Džaferović izjavio da je Predsjedništvo spremno prihvatiti „mini Šengen“, a njegov stranački predsjednik Bakir Izetbegović da je to „velika šansa za BiH“.
Ipak, nakon inicijalne podrške poslije sastanka u Briselu, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara još nisu učinili niti jedan značajniji korak ka pridruživanju inicijativi koja je aktuelna već više od godinu, a poseban razlog za zabrinutost je odnos lidera SDA i DF-a, koji se prema pitanju „mini Šengena“ očigledno odnose bez ikakvog principijelnog stava i studioznog mišljenja.
Umjesto toga, njihov stav očigledno zavisi od ciljne publike kojoj se obraćaju, pa tako domaćoj javnosti govore jedno, evropskim zvaničnicima drugo, a u praksi ne rade još ništa.
Nadati se da njihovi potezi u konačnici neće dovesti do toga da BiH, ionako već dobrano izolirana od evropskog okruženja, sada ostane izolirana čak i od svoje balkanske regije i propusti jedinstvenu historijsku šansu.
Kada se pogledaju odnosi država koje bi trebale postati dio „mini Šengena“, s BDP-om od 21 milijardu dolara, BiH bi bila druga najsnažnija ekonomija te unije. Domaće firme, ali i pojedinci dobili bi jedinstvenu priliku poslovati i napredovati na tržištu od oko 20 miliona ljudi.
Za razliku od političara, ekonomisti i privrednici u BiH složni su da je „mini Šengen“ pozitivna stvar za BiH. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ističe da će bh. privreda dobiti sigurnije tržište i mogućnost da dokaže svoju konkurentnost.
