Troškovi života stanovnika BiH rastu postepeno i kontinuirano. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u oktobru ove godine više su u prosjeku za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
U posljednjem izvještaju navodi se da su cijene odjeće i obuće više za 4,2 posto, stanovanja, vode, struje, plina i drugih energenata za 1,1 posto, hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto, prijevoza za 0,1 posto...
U poređenju s martom, blagi pad imale su cijene riže, brašna i šećera za fening po kilogramu. Međutim, kilogram junećeg mesa Sarajlije su u martu plaćale po 13,56 KM, a već u oktobru 13,79 KM. Prosječna cijena maslaca porasla je s 21,53 na 21,57 po kilogramu, kafe sa 14,24 na 14,26 KM, ulja sa 2,22 na 2,31 KM po litru…
- Mislim da ne možemo kriviti jedino pandemiju, već potvrditi da se i bez nje dešava fenomen rasta cijena. Mi dugi niz godina imamo takva poskupljenja, često bez imalo opravdanja artikli poskupljuju u sitnim iznosima, a tek nakon godinu vidite da je neki proizvod poskupio gotovo dvostruko. Voće, povrće, deterdžent, čokolada, nebitno šta je u pitanju - kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Fortuna” iz Mostara.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, dodaje da se značajnija poskupljenja očekuju na proljeće.
- Bojim se da će ovi što nemaju, još manje imati na proljeće, a definitivno će doći i do smanjenja plaća budžetskih korisnika koje nisu u srazmjeru s primanjima u realnom sektoru. Ove godine je bilo primjetno, a od nove sezone će biti izraženije da se ljudi okreću poljoprivredi, pa će sijati u baštama koje se godinama nisu obrađivale.
EUROSTAT je ovih dana objavio da BiH ima drugu najmanju kupovnu moć u Evropi. Jedino je Albanija lošija od nas. Situacija je izuzetno loša zbog ekonomske krize, pandemije, jer je naša politika očajna za tom milijardom i po kredita, pa je vjerovatno da će biti još gore - naglašava Arnautović.
Poskupljenja se jednim dijelom mogu opravdati posljedicama koje je po ekonomiju donijela pandemija zbog prekida rada, poteškoća s nabavkom sirovina, ali i činjenice da vlasti nisu osigurale podršku privredi, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.
- Mehanizam koji je na raspolaganju državi najbolje se vidi po situaciji s gorivom. U jednom periodu vlada je intervenirala i ograničila dio marže te tako spriječila rast cijena goriva. Tako država mehanizmima može utjecati i pomoći privredi koja je bila pogođena - kaže Gavran.