Evropska komisija objavila je danas jesenju ekonomsku prognozu za 2020. godinu za države članice i zemlje kandidate. EK za Srbiju predviđa pad BDP-a od 1,8 posto za 2020., što je poboljšanje u odnosu na proljetnu prognozu EK, koja je predviđala pad od 4,1 posto BDP-a u 2020. godini.

Prst na čelo

Na drugoj strani, MMF je prognozirao pad BDP-a Srbije od 1,5 posto, ali rezultati za prvih devet mjeseci pokazuju da je Srbija već danas bolja od svih prognoza i projekcija.

Rezultat nakon prva tri kvartala je pad od samo jedan posto BDP-a, tako da Srbija krupnim koracima ide ka pozitivnom rezultatu.

Bosna i Hercegovina je u zlatnoj sredini i bori se za svoje mjesto u evropskoj “ligi” zemalja. (BiH, kao država koja je potencijalni kandidat za članstvo u Uniji, nije obuhvaćena prognozom pa je autor u pogledu naše države koristio javne dostupne informacije o istoj temi od drugih međunarodnih relevantnih institucija).

Za razliku od Srbije ili BiH, Crna Gora bilježi veliki pad ekonomije uzrokovan sistemskim neravnotežama i upravljanjem ekonomijom decenijama unazad.

Crna Gora će imati povećanje stope nezaposlenosti na više od 18 posto, s izuzetno lošom strukturom zaposlenih koji mahom rade u turizmu i ugostiteljstvu, dok industrija ima broj zaposlenih koji se može mjeriti samo kao statistička greška. U Crnoj Gori je izvoz manji od 10 posto BDP-a, a uvoz veći od 50 posto BDP-a.

Pad prihoda u turizmu, kao glavne privredne grane, ove će godine biti blizu 80 posto (Svjetska banka kaže 77 posto). Javni dug je 87 posto po projekcijama Evropske komisije, a s ovim padom privrede će biti i veći od 100 posto već sljedeće godine.

Strane investicije nisu razvojno podsticajne, već su to najčešće međukompanijski zajmovi i plasmani u nekretnine. Crna Gora tako plaća cijenu, jer već godinama nije otvorena nijedna velika fabrika, naprimjer, u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Gusinju, Plavu? I na kraju, u toj zemlji međunarodni eksperti očekuju manjak u budžetu (fiskalni deficit) veći od 10 posto, a bliže 15 posto BDP-a.

Ovo je strateški bitno uočiti kao činjenice koje nas tjeraju da svi stave prst na čelo i upitaju se u kom pravcu idu pojedine zemlje regiona i da li ću, na kraju, ja ili moj komšija već sutra imati radno mjesto i moći da porodici osiguram osnovnu egzistenciju.

Da ponovimo: Srbija je broj 1 u Evropi, BiH u sredini, a Crna Gora na posljednjem mjestu. U čemu je razlika? Razlika je u hrabrosti i znanju lidera koji vode ekonomiju svake države ponaosob. Nezavisno od toga sviđa li se to nekome ili ne, Aleksandar Vučić je od Srbije za kratko vrijeme napravio lidera ekonomskih reformi, uz vješto vođenje i balansiranje između velikih sila u veoma izazovnom periodu za cijeli svijet, pa i region i njegovu zemlju.

Za ljude u Federaciji, posebno Bošnjake, koji su na dnevnoj bazi u prilici da čitaju negativne tekstove, Srbiju međunarodne finansijske institucije gledaju i, kao i mnogi istaknuti lideri Evrope, tretiraju kao ekonomskog lidera i pitaju kako je to uopće moguće? Odgovor je u tome da Vučić, naprosto, nema problem sa stereotipima i očigledno ih uspješno ruši na način da je ekonomski interes i razvoj svoje države pozicionirao izuzetno visoko.

Za razliku od njega, političari u BiH (osim Fahrudina Radončića, koji o tome govori godinama) uopće i ne pričaju o uspješnoj ekonomiji, razvoju, dovođenju istinskih stranih investitora, ohrabrivanju i stimuliranju domaćih industrijalaca i biznisa u otvaranju novih proizvodnih pogona i fabrika.

Još gore, oni ne umiju ili neće da aktiviraju kreditne linije u visini jedne milijarde dobivene za razvoj i izgradnju infrastrukture, na koje se već plaćaju kamate i penali jer se sredstva ne koriste! Valjda će se, nakon svega, shvatiti da je i inicijativa „mini Šengen“ dobra za cio region i da će pomoći daljnjem razvoju svih država i njihovih ekonomija, odnosno pomoći građanima i boljem životu.

Socijalni bunt

To što je „mini Šengen“, koji su već prihvatile Albanija i Sjeverna Makedonija, ali podržali Brisel i Vašington, inicijalno Vučićeva ideja, nakon što je Srbija i zvanično broj 1 u razvoju, samo se pokazuje da se ne treba bojati ekonomskih inicijativa kada one dolaze od nekoga ko je u svojoj državi pokazao da naveliko stvara nove ekonomske vrijednosti i radna mjesta.

Jer, u silnim strahovima od tobožnjeg gubitka suvereniteta i državnih granica - što uopće nije tačno - ubrzo će neke vlasti koje plaše građane „mini Šengenom“ osjetiti mnogo veću paniku pred socijalnim buntom i vlastitom bezidejnošću da pomognu građanima koje vode duže od 25 godina da bolje žive.

Gdje su zemlje regiona i članice EU?

Gdje su zemlje regiona i članice EU? Prognoza Evropske komisije za region u pogledu BDP-a je sljedeća: Albanija - pad od 6,8 posto, Crna Gora - pad od 14,3 posto, Sjeverna Makedonija - pad od 4,9 posto, Turska - pad od 2,5 posto, Bugarska - pad od 5,1 posto, Hrvatska - pad od 9,6 posto, Mađarska - pad od 6,4 posto.

Pad BDP-a na nivou EU je 7,4 posto.