Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je najnovije procjene ekonomskih kretanja za cijeli svijet, a za Bosnu i Hercegovinu eksperti ove institucije predviđaju još teže posljedice pandemije koronavirusa na ekonomiju, otkriva “Dnevni avaz”. 

Svjetski prosjek

U novom globalnom izvještaju koji je objavljen jučer u Vašingtonu dodatno su pogoršane prognoze ekonomskog pada za tekuću godinu, pa sada MMF predviđa da će ekonomija u BiH pasti za 6,5 posto. U proljetnim prognozama MMF je predviđao da će ekonomija ove godine padati za pet posto.

Istina, MMF predviđa da će već 2021. Bosna i Hercegovina ostvariti pet posto ekonomskog rasta, a 2022. - 3,5 posto.

Kada je u pitanju regija, najveći pad se predviđa Crnoj Gori, i to čak 12 posto ove godine. Hrvatskoj se predviđa ekonomski pad od devet posto u 2020., Albaniji 7,5 posto, a Sjevernoj Makedoniji 5,4 posto. Kosovo će imati pad od 7,5 posto, a izuzetno je zanimljivo da MMF predviđa da će Srbija najbolje proći u pandemiji, i to samo sa 2,5 posto, što je daleko najmanje u cijeloj široj regiji istočne i jugoistočne Evrope.

U prosjeku, ekonomija u ovoj regiji pada za 4,6 posto, što je značajan pad, ali manji u odnosu na razvijene zemlje te je u skladu sa svjetskim prosjekom. 

Mjere zabrane

- Globalna ekonomija se penje iz dubina do kojih se strmoglavila za vrijeme velikog ''lockdowna'' u aprilu. Ali s obzirom na to da se COVID-19 pandemija nastavlja širiti, mnoge su se zemlje usporeno ponovo otvarale, a neke se djelimično vraćaju mjerama zabrana radi zaštite osjetljive populacije. Dok je oporavak u Kini bio brži nego što se očekivalo, uspon globalne ekonomije natrag u predpandemiju je i dalje nezadovoljavajući - navodi se u novom izvještaju.

Novi podaci o BiH govore i o značajnom deficitu tekućeg računa, koji će u ovoj godini ići i na 4,4 posto, a u narednoj i više od šest posto. 

U novembru pregovori

Međunarodni monetarni fond i Bosna i Hercegovina otvorit će pregovore o novom aranžmanu odmah nakon lokalnih izbora u našoj zemlji. Ekonomski pad i pandemija primorali su bh. vlasti da posegnu za novim kreditom koji će značiti i niz novih reformi i rezova, uključujući i administraciju, a s ciljem održavanja ulaganja u infrastrukturne projekte od državnog značaja.