Konferencija "Dvadesetpeta godišnjica Genocida u Srebrenici: Silovanje kao sredstvo postizanja ciljeva genocida u Bosni i Hercegovini", u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH održava se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Ispoštovane su sve epidemiološke mjere, od distance među prisutnima, kao i obavezne zaštitne maske, ali i dezinfekcija ruku na ulazu.
Uvodna obraćanja održali su Rasim Čolić, direktor uprave za vanjske poslove i dijasporu Rinaseta IZ, Alija Tabaković, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS i Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema IZ u BiH.
- IZ u BiH se 90-tih godina suočila sa nezamislivim zločinom sistematskog silovanja. Nismo bili svjesni zločina, bilo nam je nepojmljivo. Kada smo čuli svjedočenja, morali smo tražiti odgovore kako da im pomognemo. Nismo imali nikakvo iskustvo na koje bismo se oslonili. U danima kada obilježavamo 25 godina od genocida, odlučili smo skrenuti pažnju na zločin silovanja i njegovog korištenja kao sredstva genocidnih ciljeva. Ovdje smo prije svega zbog onih koji su preživjeli zločine - kazao je između ostalog Čolić.
Tabaković je istakao kako ovaj skup obrađuje važan aspekt genocida.
- Uloga žene u genocidu je toliko važna. Naše žene su te koje su u bazi UN-a čuvale djecu, nane, stare, muževe, koje se nisu plašile Ratka Mladića i pripadnika vojske. One su heroji. Nije ih malo ubijeno u genocidu, iako se spominju samo muškarci i dječaci. Kao da žena nije ni bilo. Bosanska žena je rađala djecu kada se dešavao genocid. Sjetimo se Fatime, najmlađe bebe žrtve. Žene su te koje su se vratile i svaki dan pričale svoje priču. Sjetimo se majki koje su sinonimi borbi - rekao je Tabaković i nastavio:
Seksualno nasilje u BiH bilo je sredstvo i političkog i vojnig uništavanja jednog naroda. Muškarci su se željeli poniziti jer ne štite žene. Djeca proizašla iz zločina silovanja su bila marginalizirana. Ova tematika je stavljena po strani dok strane organizacije ih nisu stavile na stol.
Nismo uradili dovolnjo da im se odužimo. Kada čitav civilizirani svijet obilježava godišnjicu. Možda nismo za Srebrenicu mogli učiniti viče, ali 25 godina poslije siguran sam da možemo. Pitanje morala bit će dovedeno u pitanje ako dozvolimo da i 25 godina nakon, na čelu Srebrenice bude čovjek koji negira genocid - istakao je Tabaković između ostalog.
Dodao je da je konferencija dokaz da nećeno stati u borbi i traganju za istinom i pravdom i da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica.
Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović rekao je da živimo u nadi da će u svijetu zavladati mir.
- 25 godina poslije genocida imamo priliku da u BiH, ali i Evropi podsjetimo da mržnja i nacionalizam ne vode nigdje - rekao je reis Kavazović.
Ističe da imamo ne samo pojedince, već i zvaničnike, kako u BiH, tako i u Srbiji, ali i u Evropi, koji odlikuju osobe koje negiraju genocid.
- Takvi svjesno ubijaju te ljude po drugi put. Sebe i druge podsjećamo na sistematičan zločin kojim smo bili izloženi kao narod. Silovanje su provodile agresorke snage u BiH. Žrtvama silovanja dugujemo da se svakog dana upitamo jesmo li uradili dovoljno, ali možemo li kao ljudi i država uraditi više da im se pomogne. Ne traže ništa do priznanja njihove patnje i stradanja. Zamislimo svoju majku, sestru i kćer koje se raduju kada identifikuju samo jednu kost, to znači da mogu pokopati.
Bog nije u sili, već u pravdi. Zakon ljubavi, a ne zakon sile. Zato pravda mora biti zadovoljena. Istina će nadvladati. Vjerske zajednice imaju značajnu ulogu na tom putu. Molim svemogućeg Boga da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica - zaključio je Kavazović.
