Nakon promjenljivog maja, u Evropu stižu prilično vreli juni, juli i avgust. Klimatološko ljeto će, prema svim prognozama biti toplo i dosta sušno. Ne treba se iznenaditi ni toplotnim valovima, kažu meteorolozi, istakavši da su svi signali već najavili temperature iznad 40 stepeni. Vrelo će biti na skoro cijelom Starom kontinentu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo zabrinutost poljoprivrednika. 

Padavine ispod prosjeka

Najpoznatiji meteorolog u BiH, Željko Mjastorović kazao je za "Avaz" da će u našoj zemlji biti mnogo vedrih dana sa suncem i visokim temperaturama. 

- Rekorde je teško predvidjeti, ali će biti dosta vruća i temperature će ići visoko. U Sarajevu bi temperatura mogla biti oko 38 stepeni, a što se tiče sjevera i juga zemlje one će ići do 40 pa i više stepeni. Padavina neće biti previše, bit će ispod višegodišnjeg prosjeka - rekao nam je Majstorović. 

Mladi sarajevski meteorolog amater, Nedima Sladića ističe kako su u proteklom periodu svi signali najavili natprosječnu temperaturu i veliku sušu. Ističe kako ne treba iznenaditi da će ovo ljeto biti toplije od višegodišnjeg prosjeka, ali padavinski sa deficitom. 

- Očekuje se veliki broj toplotnih valova, kiše će biti dosta manje u odnosu na višegodišnji prosjek, ponegdje te količine padavina će biti 20 do 30 posto manje u odnosu na standardne višegodišnje vrijednosti. Moramo biti oprezni, ponašati se odgovorno kako ne bi došlo do velikih požara, budući da je tlo dosta suho uzmemo li u obzi da će u poslijepodnevnim satima biti vjetrovito, onda vrlo lako može doći do širenja požarne zone. Treba se ponašati u skladu s prognozama, u smislu poštivanja preporuka. Tokom toplotnih valova temperature zraka idu preko 35 stepeni. Jedno vruće, suho ljeto, najvjerovatnije juli će biti najtopliji ove godine - progn ozira Sladić.  

Ovog ljeta, s nadom će u nebo gledati brojni poljoprivrednici. Uz pojačanu sušu, manjak padavina će se, bez sumnje negativno odraziti na njihovu prozvodnju.

- Zna se šta suša donosi poljoprivredi, samo nevolje. Mi nismo spremni za to, slabo nam je razvijen sistem za navodnjavanje. Zasad je dobro. ali ako bude suše neće biti dobro. Najviše stradaju žita, jer tad najviše treba vode i vlage. Povrće se opet da zalijevati, problem su žitarice jer su sve na velikim površinama i na otvorenom, pa je nezgodno vladati - kaže Bićo.

Rekordan broj poljoprivrednika

On je naveo da veliki proizvođači, uprkos korona krizi, nisu povećavali proizvodnju i ona je na nivou prošlogodišnjeg. Na javni poziv Ministarstva poljoprivrede FBiH, na samom početku pandemije koronavirusa, za poticaje se prijavio rekordan broj novih poljoprivrednika.

- Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede FBiH, za proljetnu sjetvu se prijavilo oko 16 hiljada novih poljoprivrednika, ali statistički ne znamo koliko je to u površinama - rekao je Bićo.