Vrlo je značajno da, osim svih kriznih štabova, u zdravstvu i civilnoj zaštiti imamo naučnike. Krizni štabovi zdravstva morali su imati i jednu naučnu komponentu. Kazao je za „Dnevni avaz“ sarajevski infektolog Bakir Nakaš pojašnjavajući koliko nauka može pomoći u ozdravljenju tokom, ali i nakon pandemije.

Brojke umrlih

- Krizni štabovi su morali imati i jednu naučnu komponentu jer je ovo nešto novo. Treba uključiti ljude od iskustva. Njih niko nije uključio, tu su samo ljudi koji su na čelu zdravstvenih institucija, ali ovdje treba i neki um - kazao je Nakaš. 

Projekt Geoportal je inicirao predsjednik Akademija nauke i umjetnosti Miloš Trifković, a vodi ga akademkinja Mirsada Hukić. Projekt je osmišljen unutar Akademije, a sadrži epidemiološke statističke podatke, prostorne informacije i interaktivne karte s položajem i kodiranim podacima izoliranih, testiranih i hospitaliziranih osoba.

- Od moje kolegice Mirsade se to očekivalo, samo je trebao neko da je angažira. Svaka epidemija ima svoj tok i ima svoje valove. Sigurno je da će do opadanja pandemije doći, međutim, kada će se to desiti, to može teško ko reći. Dok se ne primijete manje brojke umrlih i oboljelih, ne možemo ništa reći - istakao je Nakaš.

Deset mjera

S druge strane, profesor Damir Marjanović za „Avaz“ je kazao kako nerijetko imamo priliku čuti da je akademska zajednica pasivna i kako u kriznim situacijama ne nudi konkretna rješenja. 

- Ovaj put to uistinu nije tako. Upoznat sam s ovim projektom i u potpunosti ga podržavam. U deset mjera koje smo poslali kantonalnim vlastima jedna od bitnijih je upravo potpora optimizaciji ovoga sistema - kazao je Marjanović.