Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta širom planete, i to od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan proljećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio ukazivanje na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva. Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štita riječna područja i izvorišta voda.
Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Bosna i Hercegovina odlikuje se jedinstvenim bogatstvom biološke i pejzažne raznolikosti nastale na specifičnoj geomorfološkoj strukturi, u uvjetima prožimanja klimatskih regija: kontinentalne, alpske i mediteranske klime, te geografskim položajem na prostoru od sjevernih ravnica uz rijeku Savu, preko masiva dinarskog luka, do Jadranskog mora na jugu.
Uz odgovorno i održivo upravljanje, biološki i fizičko-geografski diverzitet Bosni i Hercegovini u međusobnoj interakciji osiguravaju kvalitetnu osnovu za ljudski život i prosperitet.
Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić u razgovoru za „Avaz“ kaže da su šume najvažniji prirodni resurs BiH.
- Možemo reći da, obzirom na šumovitost, BiH spada u red najšumovitijih država u Evropi prema najnovijoj inventuri šuma. Još jedna od najvažnijih karakteristika bh. šuma jeste da su to prirodne šume. Možemo se zaista dičiti sa stanovišta biodeverziteta. Imamo među najboljim i najkvalitetnijim šumama u Evropi. Dominiraju bukva, jela i smrča. Znatan dio šuma i šumskog zemljišta otpada na krš koji je vezan za južni dio naše zemlje – kaže Dautbašić.
Ističe da će u narednom periodu imati skupove u kojima će promovirati kršove i sve mogućnosti i korištenja potencijala krša.
- Rekao sam da su našu šume zaista bogate. Možemo se pohvaliti i da imamo rijetke vrste, ugrožene vrste i to je nešto što Bosna i Hercegovina nosi u miraz Evropskoj zajednici. obzirom kao se država odnosti kako se država odnosi prema šumama, imamo izvanredno stanje – rekao je Dautbašić.
Podcrtava da su šume najvažnije prirodno bogatstvo, bez šuma nema vode, a šumarstvo je najvažnije privredna grana u našoj zemlji.
- Imamo dosta projekata na kojima smo radili. Stalno apliciramo na razne projekte kako domaće, tako i na međunarodne i težimo da ti prijekti budu fokusirani na zaštitu, na promociju, na održanje biodeverziteta i na obnovu – ističe Dautbašić.
Dekan Dautbašić kaže da svake godine apliciraju na projekte koje objavljuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.
- Imamo kvalitetnu i korektnu saradnju. Svake godine dobijemo sredstva preko javnih oglasa kako bi naučnici i saradnici Šumarskog fakulteta radili na projektima – kaže Dautbašić.
