Prema broju gojaznih ljudi, Bosna i Hercegovine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zauzima drugo mjesto u Evropi i šesto na svijetu. U godišnjem izvještaju ova organizacija navodi da prosječan bh. građanin pojede pet kriški hljeba dnevno.
Čak 60 posto građana ima povećan indeks tjelesne težine, a čak 20,22 posto djece u BiH ima problem s debljinom.
Amela Ivković-O’Rajli (O'Reilly), članica udruženja nutricionista Irske i Velike Britanije, upozorava da naša zemlja ima čak 62,9 posto debelih stanovnika.
- Svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Mršavljenje je težak proces i većina dijeta ne funkcionira, a neke mogu i narušiti zdravlje. Ako prijeđe u naviku, pogrešna dijeta može da poveća rizik od dobivanja raka, dijabetesa, srčanih bolesti – kaže Ivković-O’Rajli.
U izvještaju WHO-a navodi se da dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma. Skoro 15 posto stanovnika svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše.
U posljednjih 20 godina učestalost pretilnosti u razvijenom svijetu se utrostručila, a naša zemlja, nažalost, prati taj trend. Posljednja istraživanja UNICEF-a ukazala su na lošu i neadekvatnu ishranu najmlađih u BiH.
Podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju, naime, da zbog loše ishrane skoro tri posto mališana nije dovoljno fizički razvijeno te da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjen nivo željeza u krvi, što utječe na koncentraciju i pamćenje.
Nitricionisti upozoravaju da će mišićna masa, ukoliko se ne unosi dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni organizmu, ustupiti mjesto salu.