Pitanje velike nezaposlenosti i rada nacrno u svih šest zemalja zapadnog Balkana jedan je od najvećih izazova za domaće ekonomije, istaknuto je na današnjem predstavljanju druge faze projekta "Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja" (ESAP 2).
Projekt finansira Evropska unija, a implementira Međunarodna organizacija rada (ILO) i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) te su predstavnici tih organizacija podsjetili da su lideri šest zemalja još 2013. godine potpisali Strategiju jugoistočne Evrope 2020., gdje je jedna od mjera bila rješavanje pitanja nezaposlenosti.
Te godine, kazao je danas na konferenciji nazvanoj "Zapošljavanje - Nijanse sive na zapadnom Balkanu: Regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta" vođa tima ESAP-a iz RCC-a Nand Šani (Shani), nezaposlenost je bila 23 posto, a otad je kreirano 700.000 novih radnih mjesta i nezaposlenost je pala na 16 posto.
No, ono što je sada potrebno raditi, naglasio je posebno Šani, jeste kreiranje boljih mogućnosti zapošljavanja, jer ukoliko se pogleda struktura novokreiranih radnih mjesta, samo četiri posto od 700.000 odnosi se na mlade, a uglavnom su u pitanju projekti samozapošljavanja.
Također, dodao je, u strukturi nezaposlenih još su brojne osobe koje su dugoročno bez posla. Tako od deset nezaposlenih između sedam i osam je bez posla više od godinu, što znači, kaže Šani, da su im potrebne nove kompetencije kako bi mogli odgovoriti zahtjevima tržišta rada.
Jedan od govornika na konferenciji bio je i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler), koji se osvrnuo na potrebu unapređenja pravnog sistema u smislu povećanja broja zaposlenih i davanja istih mogućnosti za sve.
Direktor Ureda ILO-a za centralnu i istočnu Evropu Markus Pilgrim identificirao je nekoliko oblasti u sivoj zoni koje bi trebalo rješavati, a to su, upravo, nezaposlenost mladih i potreba za zaustavljanje odlaska kvalificirane radne snage te osiguranje zapošljavanja žena s djecom, kojih je sve manje na tržištu rada.
Govoreći o stanju (ne)zaposlenosti u BiH, šef Odsjeka za domaće tržište rada pri Agenciji za rad i zapošljavanje BiH Siniša Veselinović kazao je da u BiH postoji trend smanjenja broja nezaposlenih, što je, ističe, posljedica povećanja privrednih aktivnosti i pozitivnih makroekonomskih kretanja.
Kao jednu od posljedica takvog stanja naveo je i povećanje odlaska radne snage iz BiH, a iznio je i podatak da je sada na evidenciji oko 403.000 nezaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za oko 3,5 posto.
U 2019. godini po osnovu aktivnih mjera zapošljavanja uloženo je oko 80 miliona KM, prilikom čega je zaposleno oko 35.000 osoba, a podaci dobiveni na osnovu zapošljavanja prema sporazumima koje BiH ima s drugim državama govore o tome da je u Sloveniji u 2019. godini zaposleno 14.600 osoba, dok je u Njemačkoj zaposlena 681 osoba medicinskog kadra.
Cilj projekta je objediniti rezultate postignute u okviru prve faze i obuhvatiti dodatne teme iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike od ključnog značaja za zapadni Balkan, a također fokusirat će se i na pitanja neprijavljenog rada u zemljama zapadnog Balkana i prelazak na prijavljen rad.
