Direktor Energetske zajednice Janez Kopač na tematskoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u okviru obaveza BiH prema Energetskoj zajednici kazao je da je žalostan zbog činjenice da je BiH na početku rada Energetske zajednice bila „vrlo progresivna, a danas je na kraju što se tiče svih članica Energetske zajednice“. Kazao je, također, da se reforme u energetskom sektoru u BiH provode vrlo sporo, posebno u sektoru plina.

U poređenju sa zemljama regiona, Kopač je kazao da je BiH na posljednjem mjestu kada su u pitanju plin i naftne rezerve. Vrlo loše stojimo i kada su u pitanju obnovljivi izvorni energije i zaštita okoliša, a da smo negdje na sredini s proizvodnjom električne energije.

Za sve tri elektroprivrede rekao je da ne ulažu obnovljive izvore energije.

Kopač je govorio i o štetnosti termoelektrana po zdravlje stanovnika u regionu kazavši da od njihovog zagađenja godišnje umre oko 3.000 ljudi, od toga najmanje 100 u BiH.

- Tri termoelektrane u FBiH moraju prestati raditi u 2021. i 2023. godini. Među deset najvećih zagađivača u Evropi su i TE iz BiH – rekao je Kopač.

Govorio je i o planovima zemalja EU u narednom periodu, a koje treba slijediti i naša zemlja.

- Obaveza u Evropskoj uniji je da moraju sve zemlje donijeti integrirane energetsko klimatske planove. Taj plan imat će usklađene mjere i cilj da se emisije ugljendioksida smanje. Ali na nivou EU taj cilj već postoji. Neće biti uglja, nafte ni plina niti u jednoj zemlji EU, samo obnovljivi izvori. To je usmjerenje u Evropskoj uniji. Grčka planira zatvoriti sve rudnike do 2023. godine, Poljska će to uraditi možda do 2050. – naveo je Kopač.