U sarajevskoj Vijećnici počela je konferencija na temu "Koje su pravne i političke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine", a na kojoj sudjeluju brojni povjesničari, profesori, predstavnici nevladinih organizacija iz BiH, Velike Britanije, Australije, Kanade, Norveške, Hrvatske.
Dvodnevnu konferenciju o posljedicama Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda BiH organizirali su Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla, Institut za istraživanje genocida Kanada, Institut za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Arhiv Tuzlanskog kantona, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" i Udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa".
Organizatori su naveli da "protupravna i protuustavna Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine od 9. januara 1992. godine predstavlja antiustavan čin praćen političkim, a kasnije i fizičkim, oružanim nasiljem, s nesagledivim posljedicama, ratnim zločinima i ratnim razaranjima".
Također, istaknuto je kako, unatoč presudama za počinjen genocid u Srebrenici, političari u RS i dalje veličaju ratne zločince kao heroje.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je da tzv. Deklaracija predstavlja neustavan čin koji je donijelo neustavno tijelo.
- To je datum kada je počelo svo zlo u BiH. Taj čin je bio udar na ustavni poredak Republike BiH. Taj čin je u pravnom smislu bio protuustavan, protivan međunarodnom pravu, a u političkom i u svakom drugom smislu, to je dan kada su započli genocid, masovni zločini i masovna kršenja ljudskih prava u BiH - rekao je Džaferović.
On je pozvao
sve u BiH da poštuju Ustav, Dejtonski sporazum, odluke Ustavnog suda BiH, koji je 9. januar proglasio neustavnim kao i međunarodne sudove.
Džaferović je podsjetio da u Parlamentu BiH još nema spremnosti da se donese zakon o negiranju genocida i da se tome protive predstavnici iz RS, te bi, prema njegovom mišljenju, donošenje zakona trebao nametnuti visoki predstavnik.
Potpredsjednik Republike Srpske kazao je da o 9. januaru treba govoriti "na način koji omogućava i podrazumijeva istinu".
- Usvajanje Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. godine je momenat kada započinje stvarna realizacija jednog projekta koji je imao za cilj podjelu BiH, razdvajanje građana u ovoj zemlji, stvaranje entiteta RS. Do tog cilja se došlo na brutalan način, etničkim čišćenjem, progonom, logorima, silovanjima, ubijanjima, činjenjem genocida - rekao je Salkić.
Za predsjednicu Udruženja "Žena - žrtva rata" Bakiru Hasečić, koja je preživjela silovanje tokom rata, ali i za hiljade drugih žrtava, 9. januar predstavlja dan kada je počela agresija i genocid u BiH.
- Sramotno je, bolno i tužno da se 9. januar u manjem bh. entitetu obilježava i slavi u odnosu na cijelu BiH u kojoj se desio genocid i agresija. Mi moramo našim predstavnicima vlasti, Evropi i cijelom svijetu poručiti da je krajnje vrijeme da se donese zakon o negiranju genocida, veličanju ratnih zločinaca, obilježavanju genocida i agresije prema svim građanima BiH i da visoki predstavnik učini nešto i nametne zakon kako bi oni koji sve to čine bili kažnjeni i da nam ovo bude posljednja godina gdje će se veličati agresija i genocid na štetu svih žrtava - poručila je Hasečić.
U okviru ove međunarodne naučne konferencije upriličeno je i razgledanje izložbe fotografija posvećene genocidu u Srebrenici. Ovo je prva velika konferencija o ovoj temi kojoj se odazvalo 36 predavača iz osam zemalja.
