U Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac kod Mostara prva veća skupina migranata stigla je u maju 2018. godine, a odluka Vijeća ministara BiH da migrante iz Sarajeva prebaci u Salakovac izazvala je tada žestoke reakcije.

Godinu i po kasnije migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava. Međutim, o Salakovcu se sve manje priča.

Trenutno Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac osigurava smještaj, hranu i zdravstvenu zaštitu za 189 tražitelja azila, među kojima je i 102 djece.

Upravnik Centra Ahmet Sijamhodžić kazao je u razgovoru za Fenu da se u ovom dijelu godine, zbog vremenskih uvjeta, migranti u Salakovcu zadržavaju duže nego inače.

- U hladnijem periodu godine oni se u Salakovcu zadržavaju četiri do pet mjeseci, dok su u toplijem periodu znatno kraće, otprilike oko mjesec. Centar napuštaju po pravilniku o kućnom redu i imaju pravo biti odsutni tri dana, a ako se u okviru tog perioda ne vrate, mi smo ih dužni odjaviti i nakon toga ne znamo i ne bavimo se time u kojem pravcu se oni dalje upućuju - kazao je Sijamhodžić.

Centar nastoji migrantima osigurati što je moguće normalnije uvjete za život, između ostaloga: hranu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje.

- S obzirom na to da ovdje imamo smještene porodice, starosna struktura se kreće od beba do odraslih korisnika i njima medicinski tim Doma zdravlja Stari grad tri puta sedmično pruža medicinske usluge. Što se tiče spolne strukture, veći je broj muške populacije, pa tako imamo 104 muškarca u odnosu na 85 osoba ženskog spola koje Centar trenutno broji - kazao je Sijamhodžić.

Dodao je kako djeca nisu uključena u formalno obrazovanje.

- U Centru organiziramo neformalni vid nastave koji obavlja nevladina organizacija "Bosanskohercegovačka inicijativa žena". Ta nastava je okupacijska terapija gdje djeca uče jedan od naših jezika kako bi im se olakšao boravak u Centru, a nastava se održava četiri puta sedmično - kazao je Sijamhodžić.

Što se tiče sigurnosne situacije, ističe kako je ona na zadovoljavajućem nivou.

- Nemamo nikakvih incidenata niti bilo kakvih oblika problema među migrantima unutar Centra, a isto tako nismo imali ni incidenata između migranata i stanovnika okolnih naselja. Mi ovdje radimo preventivno, razgovaramo s korisnicima i podsjećamo ih da se u okruženju nalaze privatni posjedi i upozoravamo ih da ne ulaze na njih, tako da u vezi toga nemamo problema – ustvrdio je Sijamhodžić.

Što se tiče hrane, upravnik je istaknuo kako korisnici Centra mogu biti zadovoljni jer se na dnevnoj osnovi osiguraju tri obroka, kao i dodatna hrana koja je potrebna maloj djeci, trudnicama ili ostalim ranjivim kategorijama.

- Pripremu i isporuku vrši Crveni križ Mostar i Centar uistinu ima dovoljno hrane. S obzirom na to da se nalazimo u sastavu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, finansiramo se budžetskim sredstvima, a također imamo doprinos i partnera koji djeluju i provode svoje aktivnosti u Centru - kazao je Sijamhodžić.

U Centru su prisutne brojne nevladine organizacije koje, kako je dodao, organiziraju niz aktivnosti za korisnike.

- Tu su aktivnosti poput već navedenog neformalnog obrazovanja, zatim dječiji kutak za naše mlađe uzraste, kurs šivanja, aerobik za žene, brojne sportske i druge aktivnosti. Uz pomoć nevladinih organizacija korisnicima Centra, također, pružamo i psihosocijalnu zaštitu te besplatnu pravnu pomoć - naveo je Sijamhodžić.

Vezano za mogućnost koja se spominjala u medijima, a koja se odnosi na to da Centar u Salakovcu prihvati povratnike iz Sirije, Sijamhodžić je kazao kako iz navedenog ministarstva još nisu dobili nikakve obavijesti, informacije ili nalog za pripremu prihvata takve kategorije korisnika.

Dodao je, također, kako se svi zaposlenici Centra u Salakovcu svakodnevno susreću s preispitivanjem, jesu li napravili sve ili su mogli učiniti još više za ovu kategoriju ljudi, ali da su maksimalno predani svojim poslovima koje, kako kaže, obavljaju u najboljem redu.