SUD BIH

Na suđenju Vikiću i drugima svjedočio Jovan Divjak

Svjedok rekao da nije bio upoznat da su na Dobrinji zarobljeni vojnici JNA

Vikić pred Sudom BiH. Arhiv

Birn

17.10.2019

Jovan Divjak, jedan od bivših zamjenika komandanta Štaba Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (TO BiH), rekao je da tokom rata nije bio upoznat da su na području Dobrinje zarobljeni vojnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) te da je nakon rata iz štampe saznao za događaj u Velikom parku u Sarajevu.

Divjak tvrdi da se ne sjeća dokumenata koji su mu danas, kao svjedoku Tužilaštva BiH, prezentirani u sudnici. Riječ je o aktu Ministarstva odbrane i Štaba TO-a od 21. maja 1992. godine koji su potpisali komandant Štaba Hasan Efendić i ministar odbrane Jerko Doko.

U aktu koji je pročitala Vesna Ilić, tužiteljica Tužilaštva BiH, navodi se da je za vrijeme oružane borbe na području Dobrinje zarobljeno osam vojnika JNA te da su pušteni, a o njihovoj sudbini se ništa ne zna.

Divjak je kazao da se ne vidi ko je sačinio dokument koji mu je prezentiran.

Dodao je “da su s ovim dokumentom trebali biti upoznati on i Šiber”, koji je, također, bio zamjenik komandanta.

- Trebalo je, ne znam da se o tome razgovaralo. Nažalost, mnoge stvari nismo znali - rekao je Divjak.

Naglasio je da tokom rata nije znao o zarobljavanju osam vojnika JNA te da je to poslije rata saznao iz štampe. Potvrdio je da je nakon rata iz štampe saznao za događaj u Velikom parku.

Divjak je kazao da se divio Vikićevim istupima tokom rata, da su često komunicirali i da su čak zajedno formirali jednu diverzantsku jedinicu.

Tužilaštvo BiH je u ovom predmetu optužilo Dragana Vikića, Jusufa Pušinu, Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića.

Na teret su im stavljena ubistva osam zarobljenih vojnika, počinjena u aprilu 1992. godine u Velikom parku.

Divjak je potvrdno odgovorio na pitanje Vikićeve braniteljice Adne Dobojlić je li u aprilu 1992. bila na snazi odluka da se transporteri ne mogu kretati po gradu bez saglasnosti.

Husnija Sejdinović, drugi svjedok Tužilaštva BiH, ispričao je da je bio analitičar vojne problematike u Štabu Vrhovne komande Armije RBiH.

Nakon što mu je prezentirana informacija Štaba od 25. maja 1993., koja se bavila bivšim pripadnicima Jukine jedinice, a u kojoj se navodi “da je Nermin Uzunović, prema izjavi jednog pripadnika bivše Specijalne brigade, strijeljao šest četnika kod Doma policije”, Sejdinović je potvrdio da je Štab tu informaciju dobio iz Službe vojne bezbjednosti Prvog korpusa.

Svjedok je potvrdio i da im u toj informaciji nije navedeno ime pripadnika koji je izjavio da je Uzunović strijeljao, ali da je Služba bezbjednosti Prvog korpusa znala ko je ta osoba.

- Moralno i profesionalno pravilo je da se zaštiti čovjek koji je dao takvu informaciju - rekao je Sejdinović.

On tvrdi i da je Specijalna brigada imala vojni karakter.

- Ona je bježala od bilo kakve komande, Juka je bježao od komande nad sobom - kazao je svjedok.

Na pitanje Vikićeve odbrane da li je Juka Prazina pripadao Odredu na čelu s Vikićem, svjedok je rekao:

- U nekoj ideji da, ali stvarno nikada.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. oktobar.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.