Politički analitičar Dušan Janjić tvrdi da će Sjedinjene Američke Države u narednom periodu biti sve prisutnije na Balkanu, posebno u BiH i na Kosovu.
Komentirajući za Insajder sve učestalije posjete visokih američkih zvaničnika BiH, Janjić ističe da se u Vašingtonu već godinama ponavlja to da postoje "nezavršeni poslovi u BiH i na Kosovu".
- To je konstanta u američkoj vanjskoj politici i tu nema ništa novo. Ko god da je mislio će Amerikanci dići ruke od BiH, nije imao dobru procjenu. Ova sadašnja republikanska administracija, koja u ogromnoj mjeri zavisi od vojske i američkog vojnoindustrijskog kompleksa, posebno ne smije dozvoliti da se uruši nešto što oni smatraju najvećim rezultatom američke vanjske politike u posljednjih nekoliko decenija. Također je vidljivo i to da Donald Tramp želi ubrzati procese kako bi mogao optužiti demokrate da su izgubili 20 godina u BiH, a da je on riješio problem. SAD će sve više i sve intenzivnije biti prisutne u regiji, a jedan od ciljeva je da se spriječi bilo kakva mogućnost oružanih sukoba, kao i sukoba niskog intenziteta - kaže Janjić.
Kao razloge za snažniji angažman SAD u BiH Janjić ističe dvije stvari, koje, prema njegovim riječima, "bodu oči" administraciji u Vašingtonu: prva je jačanje ruskog utjecaja u regiji, dok kao drugi problem on navodi migrantsku krizu i opasnost od ulaska radikalnih islamista sa ratišta na Bliskom istoku u Evropu.
Osvrćući se na sve očiglednije pritiske i zahtjeve da BiH nastavi približavanje NATO-u, čemu se najoštrije protivi predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik, Janjić ocjenjuje da je "pohvalno to što je Dodik jasnu zauzeo stranu", ali se, prema njegovim riječima, to može smatrati i "gubitničkom politikom".
- Jasno je da je Dodik stao na rusku stranu i on već dugo ne zavisi samo od sebe, već se stavio u ruke Rusije. BiH se trenutno drži vojne neutralnosti samo zbog pritiska Republike Srpske, a ne odlukom većine građana kakva je, recimo, situacija u Srbiji. Kad bi došlo do izjašnjavanja građana BiH, većina bi vjerovatno bila za ulazak u NATO. Mislim da će to pitanje morati da se rješava političkim putem i da članstvo u NATO-u trenutno neće biti prioritet, ali će se za dvije ili tri godine pokazati da bez toga nema ulaska u EU. Tu se postavlja i pitanje ko će i dokle će predstavljati Republiku Srpsku u tom procesu - zaključuje Janjić.