Ugledni historičar Husnija Kamberović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u razgovoru za “Dnevni avaz” u povodu 25. novembra, Dana državnosti BiH, kazao je da je značaj ovog datuma neupitan te da ga je, bez obzira na to što se ovaj praznik slavi samo u jednom dijelu države, važno nastaviti obilježavati, naročito zato što principi uspostavljeni prije 75 godina na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a mogu biti prihvatljivi za normalno funkcioniranje i današnje države.
Multietničko društvo
- Imajući u vidu u kakvom se stanju nalazi naša zemlja, najznačajnije je da ne gubimo osjećaj da su zasjedanja ZAVNOBiH-a važna i da su tada udareni temelji moderne države Bosne i Hercegovine. Teritorijalna cjelovitost zemlje i ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana - Bošnjaka preduvjet su za slobodnu BiH. Zavnobihovska BiH ostavlja dovoljno prostora i da se razvija država, da se afirmiraju nacionalni identiteti, ali i da se gradi multietničko društvo - naglašava Kamberović.
Ističe, međutim, da su danas udari na vrijednosti ZAVNOBiH-a veliki i da dolaze ne samo od zvaničnika iz entiteta Republika Srpska nego i od onih koji tim prinicipima deklarativno iskazuju podršku, a u praksi rade nešto sasvim drugo.
- Znamo da su u RS zvanično donijeli odluku o poništavanju odluka iz Mrkonjić-Grada, ali je to bilo 1993., u ratu i u funkciji ostvarivanja ratnih ciljeva. Trebalo je srušiti sve što je ukazivalo na mogućnosti zajedničkog života, a ZAVNOBiH je izrastao upravo na vrijednostima zajedništva bh. naroda. Isto tako, veliki dio ovih koji se formalno zalažu za principe ZAVNOBiH-a, neiskren je, a njihovo djelovanje nije kredibilno. Teško je povjerovati da nacionalisti mogu graditi društvo kakvo je ZAVNOBiH promovirao. Zato je današnja BiH daleko od ZAVNOBiH-a – ocjenjuje Kamberović.
Međusobno povjerenje
Da bi se odnos prema 25. novembru i univerzalnim principima ZAVNOBiH-a promijenio, Kamberović smatra da su neophodne i neke druge promjene.
- Samo pokreti koji budu spremni raditi na uspostavljanju međusobnog povjerenja i na razvoju slobodnog društva, imaju šansu da brane antifašističke vrijednosti ZAVNOBiH-a - ocjenjuje on.
Profesor Kamberović kaže da je teško objasniti zašto se srpska politička elita u RS odriče ZAVNOBiH-a i antifašizma.
- Pogotovo ako znamo da su Srbi dali ogroman doprinos antifašističkoj pobjedi, a i ključni akteri koji su organizirali ZAVNOBiH, bili su Srbi antifašisti. No, bez obzira na sve to, mislim da je važno da se u barem jednom dijelu zemlje to čuva u kulturi sjećanja i da se nadamo da će doći vrijeme kad će vrijednosti ZAVNOBiH-a ponovo biti prihvaćene - zaključuje Kamberović.
Da si šutio, ostao bi filozof
Komentirajući činjenicu da je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na čestitku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, odgovorio negiranjem ovog datuma, prof. Kamberović kaže da Dodikovi stavovi nisu ništa novo.
- Ali, oni sa pozicije člana Predsjedništva mogu nanijeti veliku štetu nastojanjima da se ova zemlja integrira preko zajedničkih praznika. Ipak, i on će se morati u naredne četiri godine stalno susretati s čestitkama koje će i njemu stizati za Dan državnosti. To će kod njega izazivati stalne frustracije. Ne bih rekao da su njegovi stavovi o tome mudri. U ovakvim slučajevima, za njega bi bilo bolje da samo šuti. Tu vrijedi stara latinska izreka: Da si šutio, ostao bi filozof - poručuje Kamberović.
