Zvanični Vatikan nakon 37 godina od prvih navodnih ukazanja Djevice Marije u Međugorju zvanično je preuzeo kontrolu nad ovom župom.

Razlog za ovo su sumnje da je došlo do opasnog razilaženja s katoličkom dogmom te da su se tamošnji ljudi izgubili u moru religijskog turizma, jer Međugorje godišnje posjeti više od 2,5 miliona hodočasnika.  

Jasna misija

Također, Vatikan nikad zvanično Međugorje nije proglasio za svetište, a kakav je trenutni stav pape Franje, do toga i neće doći skoro.   

Da su stvari izmakle kontroli u hercegovačkom kršu, svjedoči i Papina odluka zvanično objavljena u saopćenju da na mjesto navodnih ukazanja šalje čovjeka od najvećeg povjerenja, koji je jedan od rijetkih s pristupom vatikanskim arhivima, bivšeg poljskog nadbiskupa Henrika Hosera.

- Misija apostolskog posjetioca ima za cilj da osigura stabilnu i kontinuiranu pratnju parohijske zajednice Međugorja i vjernika koji idu tamo na hodočašće, a čije potrebe zahtijevaju posebnu pažnju - navodi se u saopćenju Vatikana.

Prljavi novac

Nakon prve posjete 2017. godine, nadbiskup Hoser oštro je ocijenio stanje u Međugorju te je naveo da se u Međugorju dešava bitka dobra i zla i da je zabrinjavajuće da su se nad ovim navodnim svetištem “nadvile demonske sile” surove napolitanske mafije Kamore.

Nadbiskup Hoser izrazio je sumnju da je Kamorin prljavi novac usmjeren ka Međugorju na izgradnji hotela koji niču kao gljive poslije kiše. Internetska prodaja kipova Gospe, krunica i ostalih vjerskih predmeta donosi basnoslovan novac, a porezne uprave mogu samo pogledom ispratiti obrtanje kapitala, dok u državnu kasu ništa ne dolazi.

Hoser je čovjek koji o Međugorju zna sve, a na tlo Hercegovine došao je da bi uspostavio kontrolu nad župom i tamošnjim svećenstvom.

Kako je dalje navedeno u službenom saopćenju Vatikana od 31. maja, Hoserova funkcija isključivo je pastoralne prirode. Iako je izrazio sumnju u autentičnost ekstatičnih vizija šest vidjelaca Gospe, on u Međugorje nije stigao da bi istražio ukazanja, već striktno da bi ovu župu vratio pod okrilje Vatikana.

 Bez dokaza o ukazanju

Eparhijske komisije proučavale su navodne pojavljivanja Gospe od 1982. do 1984. i od 1984. do 1986., a tadašnja Jugoslavenska biskupska konferencija proučavala ih je od 1987. do 1990. godine. Sve tri komisije zaključile su da ne mogu potvrditi da se u Međugorju dogodilo natprirodan događaj. Istraga iz 2010. koja je naređena direktno od penzionisanog pape Benedikta XVI još nije prezentirana. Ovom posljednjom istragom rukovodio je kardinal Kamilo Ruini (Camillo Ruini), penzionisani papski vikar iz Rima, što je još jedan dokaz da je Vatikan situaciju u Međugorju shvatio ozbiljno.

Fra Kraljević: Crkva se ograđuje  od organizacije u Alabami 

U ime Crkve fra Svetozar Kraljević, upravitelj Majčinog sela u Međugorju 2000., o ovom kultu je kazao:

- Čini se da ta organizacija ne slijedi dobra načela Katoličke crkve, kao ni načela njenih članova u pogledu njihove unutarnje organizacije. Plašimo se da ima elemenata u kojima nedostaje poštivanje obiteljskih veza, uzajamno poštivanje, poštivanje crkvenih vlasti, poštivanje obitelji iz kojih njeni članovi dolaze, poštivanje vlasništva onih članova obitelji koji su sada tamo kao i onih koji su napustili zajednicu.

Papa sumnja u istinitost ukazanja

Izvještaj Komisije kardinala Ruinija još nije objavljen, a papa Franjo u dva je navrata s novinarima pričao o Međugorju. Kada se vraćao iz posjete Sarajevu te u avionu pri povratku sa svetišta Fatima u Portugalu u maju 2017. godine. Oba puta Papa je kazao da hodočasnici Marijanske lokacije zaslužuju duhovnu brigu i podršku, ali je, također, izrazio sumnje u tvrdnje o stalnim pojavama Marije u Međugorju.

Također, Papa je izjavio da „Gospa nije poštanska službenica“ da u tačno zakazano vrijeme prenosi poruke, kao i da su vidioci prilikom prvog navodnog ukazanja bili vrlo mladi.

Gospina sekta u Alabami

Ekspoziture Međugorja osnovane su širom svijeta, a najpoznatija se nalazi u Birmingemu u američkoj saveznoj državi Alabami. Osnovao ju je bivši baštovan Teri Kolafrančesko i dao joj je naziv „Caritas“. Ova je zajednica dom mnogim sljedbenicima Marije, ali je i centar kontroverzi. 

Kolafrančesko tvrdi da je u Međugorju doživio ukazanje Djevice Marije "20 centimetara od svojih očiju", a kada se vratio u Alabamu, osnovao je vjersku zajednicu. Sagradio je i repliku međugorskog brda ukazanja s križem i kipom Gospe.

- Neki za nas kažu da smo kult, ali to nije nešto negativno. Mi smo u Gospinom kultu. Svi sveci bili su kontroverzni. I sveti Franjo bio je kontroverzan – kazao je Kolafrančesko za ugledni „National Geographic“.

Osnivanju ove zajednice podršku je dala jedna od međugorskih vidjelica Marija Pavlović-Lunetti. Prema prikazu poreza iz 2013. godine, ova zajednica ostvarila je prihod od 4,5 miliona dolara te posjeduje 8,5 miliona dolara vrijedne nekretnine. Oni koji žele biti član ovog pokreta,moraju predati svu svoju imovinu i finansije.

Američki mediji zajednicu su nazvali opasnim kultom, ali osim nekoliko građanskih parnica, njeni članovi i rukovodstvo nisu tužilački istraživani. Majk O'Nil (Mike O'Neill), bivši agent FBI-ja, sa suprugom i dvije kćeri pridružio se zajednici kojoj je poklonio imovinu. Ali, nakon nekoliko godina sektu je napustila njegova supruga, kao i on, i to skoro deset godina nakon što je shvatio da je prevaren.