Za Evropsku uniju pomirenje u regiji zapadnog Balkana znači suočavanje s naslijeđem prošlosti u kontekstu vladavine prava, ljudskih prava i jednakog tretmana za sve - istakao je David Hudson iz Generalnog direktorata za politiku susjedstva i proširenja Evropske komisije na zatvaranju 11. foruma za tranzicijsku pravdu u post-jugoslovenskim zemljama danas u Sarajevu.

Dodao je da je napredak na polju pomirenja vidljiv među običnim ljudima jer je današnji forum okupio ljude iz svih zemalja regije u kojim su bili konflikti - i počinioce i preživjele i demobilisane borce, koji zajedno sjede i raspravljaju koji su im zajednički interesi kako bi svako od njih došao do svog ličnog smiraja.

- Forum je došao u važno vrijeme jer će naredne sedmice biti objavljena Strategija EU za zapadni Balkan, čiji će sastavni dio biti i pomirenje, ali predstoje i druge aktivnosti na unapređenju procesa pomirenja kako bi popravili položaj žrtava - rekao je Hudson.

Koordinatorica Regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima (REKOM) Nataša Kandić navela je da su predstavnici EU mogli vidjeti da civilno društvo u regiji prati korake EU i da će nova Strategija za zapadni Balkan biti posebno razmatrana ovdje.

- Uspjeli samo u tome što postoji spremnosti kod dijela regionalnih političkih vođa da prepoznaju važnost pitanja imenovanja žrtava, ali i EU mora da ih ohrabri da nastave raditi na tome - kazala je Kandić.

Naglasila je da, pošto su i Hrvatska i Slovenija koje su danas članice EU činile i bivšu Jugoslaviju, ne možemo se pretvarati da neke od žrtava više ne pripadaju post-jugoslovenskim zemljama i da su sada to žrtve iz EU, jer odnos prema žrtvama i zajedničkoj prošlosti mora imati puno dostojanstva.

Hrvatski politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski potcrtao je da u procesu koji se dešava u društvima, a koji bi se koliko-toliko trebao podvesti pod pojam pomirenja, ne dešavaju bitni pomaci naprijed i da ima dosta elemenata koji nas vuku nazad.

- To nije vezano samo za politička rukovodstva, iako je njihova odgovornost velika, već što među značajnim dijelom politički aktivnih građana vlada atmosfera nastojanja zaboravljanja prošlosti i zločina ili njihovog pripisivanja samo "drugoj strani" - pojasnio je Puhovski.

Dodao je da hrvatski politički vrh ne želi saradnju na tim pitanjima jer to smatraju nekom vrstom obnove Jugoslavije ili dijeljenja krivice i to zato što u Hrvatskoj raste udio političko aktivnih koji su desno-nacionalističko orijentisani, što se podudara s istim takvim tendencijama u EU.

U radu Foruma učestvovalo je 70 delegata Koalicije za REKOM i 100 učesnika iz kruga civilnog društva, akademske zajednice, istraživača tranzicijske pravde, domaćih državnih i međunarodnih organizacija, kao i institucija koje se bave upostavljanjem vladavine prava, narušene teškim kršenjem ljudskih prava u ratovima 1990-ih godina.