Stanje u Mijanmaru veoma je teško, u toku je krvoproliće, granica prema Bangladešu je zatvorena, a nezaštićeni narod Rohindža žrtva je etničkog čišćenja, kazao nam je Sabit Subašić, ambasador BiH u Indiji.

Ambasada BiH u Nju Delhiju, osim s Indijom, zadužena je za razvoj saradnje i s Bangladešom, Nepalom i Šri Lankom, zemljama u susjedstvu Mijanmara, čije sigurnosne snage i radikalne vjerske grupe čine zločine nad civilima.

- Krvoproliće je u toku, ljudi su nezaštićeni, ginu. Mnogi pokušavaju prijeći prema Bangladešu, ali je granica zatvorena. I tu, u blizini granice na ničijoj zemlji, apsolutno nezaštićeni meta su napada sigurnosnih snaga - kazao nam je ambasador Subašić.

Nezamisliva tortura

Pojašnjava da su Rohindže narod koji, za razliku od 135 drugih, nije priznat od vlasti Mijanmara te su im osporena čak i građanska prava. Iako na tom prostoru žive još od 12. stoljeća, u regiji Arakan, gdje je nasilje kulminiralo, oni su starosjedioci, vlada Mijanmara smatra ih ilegalnim imigrantima.

- Oni su muslimanska manjina u budističkom okruženju, bez ikakvih prava, izloženi nezamislivoj torturi. Mnoge međunarodne institucije i organizacije slažu se da su muslimani u Arakanu najugroženija etnička grupa u svijetu. Ima ih oko milion i bukvalno im se osporava identitet. Oni nemaju dokumente, ne mogu se kretati, obrazovati, oni su u getu i bukvalno ne postoje kao građani Mijanmara. I sam Dalaj Lama nedavno je rekao da bi Buda bio na strani Rohindža, a ne na strani budističke većine u Arakanu – ističe Subašić.

I ambasadora Subašića scene užasnih zločina i kolona bosonogih izbjeglica podsjećaju na ne tako davnu prošlost BiH.

Upravo zbog vlastite prošlosti, ali i podrške koju je imala od građana iz svih dijelova svijeta, BiH, a posebno Bošnjaci – smatra Subašić – moraju biti energičniji u osudi stradanja nevinih, u ovom slučaju Rohindža, kojima prijeti nestanak.

Simbol stradanja

- Sarajevo ima odgovornost i mora biti lider da se svijetu ukaže na stanje potlačenih, poniženih, obespravljenih. Svih, bez obzira na etničku i religijsku pripadnost. Jer, Sarajevo je grad koji je u svijetu postao simbol stradanja nevinih, simbol otpora torturi i beznađu.

Sarajevo je i simbol u svijetu kao grad koji u uslovima najveće torture i poniženja nije izgubio humanost, poštivanja ljudskih vrijednosti. Zato Sarajevo, kao nijedan grad u svijetu, ima kapacitet da bude nosilac svjetskog protesta protiv torture i stradanja nevinih u svijetu – naglašava Subašić te dodaje da prvi koraci moraju biti protesti iz Sarajeva protiv stradanja Rohindža, te inicijativa UN-u za uspostavljanje svjetskog dana stradanja nevinih i potlačenih.

Mi u BiH nismo bili sami

- Ja sam s familijom proveo rat u opkoljenom Sarajevu. I u našem slučaju radilo se o agresiji na goloruki narod, indolentnom ponašanju međunarodne zajednice, nespremnosti da se pomogne. Nedavno su mi ovdje pokazali film i fotografije demonstracija koje su u Indiji organizirane 1993. godine protiv stradanja Bošnjaka. Na hiljade ljudi s transparentima “Zaustavite genocid u BiH”. Putujući po svijetu, vidio sam da mi u BiH nismo bili sami, ljudi su dizali glas protiv našeg stradanja – kaže Subašić.