Una Gunjak, Sarajka s adresom u Francuskoj, rediteljica filma „Ekskurzija“, bh. kandidata za Oskara, ističe kako je počastvovana što su je kolege kandidirale, kao i njen film.

- Drago mi je da će film biti pogledan i da će biti viđen u nekim širim i daljim kontekstima - kazala je Gunjak za „Dnevni avaz“.

Spisak filmova koji će ući u uži krug i konkurenciju za Oskara bit će objavljen krajem decembra. Od tih filmova će se birati pet koji će biti nominirani te će se odabrati jedan koji će dobiti Oskara.

- Mislim da je to veoma dug put, u smislu šta bude - bude. Najvažnije je da film ima svoj život, da dodirne publiku i da živi s publikom - rekla je Gunjak.

Fakultativni predmet

Kazala je kako je film nastao kao reakcija na skandal koji se desio prije desetak godina u BiH, gdje su, navodno, djevojčice od 13-ak godina na jednom putovanju ostale trudne.

- Vijest je snažno odjeknula u javnosti i bila je preuveličana. Ono što mi je u svemu tome bilo najviše zastrašujuće je odgovor javnosti. Željela sam istražiti kako mlade djevojke danas, u ovom polariziranom društvu, proživljavaju svoju seksualnost. To je bilo prije deset godina, a u Bosni se ništa nije promijenilo u posljednjih 30 godina, da se ne lažemo - navela je ona.

Nažalost, seksualno obrazovanje je i dalje nešto o čemu se ne razgovara dovoljno, dodaje, naročito u BiH, a veoma je važno da tinejdžeri budu pravilno educirani, kako ne bi sami istraživali informacije kojih na internetu ima mnogo, kako dobrih tako i loših.

- Postoji predmet koji se zove Zdravi životni stilovi, koji je u Kantonu Sarajevo uveden kao fakultativni predmet, s tim da postoji jedna veoma jaka lokalna politika koja je protiv tog predmeta i njegovog uvođenja upravo zato što se dopušta pristup nečemu što je prirodan proces kod mladih ljudi. U sklopu ovog predmeta postoji i poglavlje o seksualnom sazrijevanju, koje prije svega pokušava da otvori diskusiju među mladima i s edukatorima o psihološkoj pripremi za intimni život. Mladi putem interneta saznaju informacije, ili dezinformacije, koje nemaju limita. Ne trebaju njima informacije, njima treba neko ko će im pružiti psihološku potporu za spoznavanje pravih trenutaka za neke stvari u životu i odnosa prema pritisku društva, zajednice, porodice, pritisku online društva i socijalnih mreža – kazala je Gunjak.

Jaka tematika

S obzirom na to da uloge u filmu igraju tinejdžeri, a film nosi jaku tematiku, zanimalo nas je kako su se oni uspjeli nositi sa svojim ulogama.

- Teže je bilo na praktičnim nivoima, u smislu da nemaju koncentraciju, da je njihova koncentracija limitirana, da je to još više izraženo s TikTok videima i minutažom od 15 sekundi, da su to mladi ljudi koji ne vole da sjede na mjestu i šute. To je definicija puberteta. Više je bilo izazovno zato što ih je bilo puno u nekim trenucima snimanja. Sve što smo radili u scenama je nešto što se njima zaista dešava u životu. Uvijek smo provjeravali da li je sve uredu s njima, da li razumiju šta se i kako dešava i šta će se desiti u sceni. Oni žive to u svojoj svakodnevici - istakla je Gunjak.

Prinuđeni na koprodukcije

- Nažalost, finansijska sredstva koja se dodjeljuju nikad nisu dovoljna da bi se film u potpunosti realizirao u BiH. Zbog toga su svi autori prinuđeni da rade koprodukcije sa zemljama regiona ili iz Evrope. To svaki proces čini mnogo sporijim i manjak strukturalne podrške rezultira da mi već dugi niz godina imamo po jedan film snimljen godišnje, ako i to. To je poprilično poražavajuće – kazala je rediteljica.