POVEZIVANJE PET KONTINENA

Meta najavljuje izgradnju najvećeg podmorskog kabla na svijetu

Tehnološki div Meta najavio je ambiciozan plan za izgradnju podmorskog kabla dužine 50.000 kilometara

Meta: Uvezuje pet kontinenata kablom dužine 50.000 km. META

M. Až.

17.2.2025

1

Tehnološki div Meta najavio je ambiciozan plan za izgradnju podmorskog kabla dužine 50.000 kilometara, koji će povezivati Sjedinjene Američke Države, Indiju, Južnu Afriku, Brazil i druge regije. Projekt nazvan Waterworth bit će najduži podmorski kabl na svijetu kada bude završen.

Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, već neko vrijeme širi svoj utjecaj izvan društvenih mreža, s posebnim fokusom na područje umjetne inteligencije (AI) i digitalne infrastrukture. Kompanija je izjavila da će ovaj novi kabl omogućiti vrhunsku povezanost između pet kontinenata te igrati ključnu ulogu u razvoju njenih AI projekata.

- Ovaj projekt omogućit će veću ekonomsku suradnju, potaknuti digitalnu uključenost i otvoriti prilike za tehnološki razvoj u ovim regijama - priopćili su iz Mete.

Najveći podmorski kabl do sada

Projekt Waterworth koristit će sustav s 24 optička vlakna, čime će omogućiti izuzetno visoki kapacitet prijenosa podataka.

Podmorski kablovi ključni su za globalnu digitalnu infrastrukturu jer omogućuju brz prijenos podataka i internetske usluge širom svijeta. Procjenjuje se da više od 95% globalnog internetskog prometa prolazi kroz podmorske kablove. Prema istraživanjima tvrtke TeleGeography, trenutno postoji više od 600 poznatih podmorskih kablovskih sistema.

Meta već sudjeluje u projektu 2Africa, jednom od najvećih podmorskih kablova na svijetu, koji povezuje tri kontinenta i proteže se na 45.000 kilometara. Osim Mete, u financiranju ovog projekta sudjeluju i telekomunikacijski divovi poput Orangea, Vodafona i China Mobilea.

Tehnološki divovi preuzimaju kontrolu

Ulaganja u podmorske kablove pokazuju rastuću moć tehnoloških tvrtki poput Mete i Googlea, koje su nekada bile isključivo pružatelji digitalnih usluga, a danas grade i kontroliraju temeljnu internetsku infrastrukturu.

Prošle godine Google je najavio izgradnju prvog podmorskog kabla između Afrike i Australije, te investiciju od milijardu dolara u nove kablove u Tihom oceanu kako bi poboljšao povezanost Japana.

Profesor Vili Lehdonvirta s Oxford Internet Institutea ističe da su podmorske kablove ranije financirale nacionalne telekomunikacijske kompanije, dok danas velike tehnološke tvrtke sve više samostalno ulažu u ovu infrastrukturu.

- To je značajno s aspekta regulacije tržišta, jer političari mogu biti zabrinuti zbog koncentracije moći u digitalnom sektoru - rekao je Lehdonvirta za BBC.

Stručnjak za telekomunikacije, Paolo Peskatore, smatra da Meta ovim projektom povećava svoju kontrolu nad globalnom digitalnom povezanošću.

- Ovo pokazuje Metinu ambiciju da dominira povezanošću korisnika, ne samo kroz društvene mreže, već i kroz infrastrukturu koja omogućuje internet - izjavio je Pescatore.

Rizici i sigurnost podmorskih kablova

Zbog sve veće ovisnosti svijeta o podmorskim kablovima, raste zabrinutost zbog njihove ranjivosti na sabotaže ili nesreće. Nakon niza presječenih kablova posljednjih godina, stručnjaci upozoravaju da podmorska infrastruktura postaje nova arena za geopolitičke sukobe.

NATO je u januaru pokrenuo misiju pojačanog nadzora Baltičkog mora zbog oštećenja ključnih podmorskih kablova prošle godine. U Velikoj Britaniji, parlamentarni odbor nedavno je pokrenuo istragu o otpornosti zemlje na moguće napade na podmorsku infrastrukturu.

U najavi projekta Waterworth, Meta je naglasila da će kabl biti postavljen na dubinu do 7.000 metara, te da će koristiti posebne tehnike ukapanja u rizičnim područjima kako bi se izbjegla oštećenja izazvana sidrima brodova i drugim opasnostima.

Profesor Lehdonvirta smatra da Meta ovim projektom zaobilazi geopolitički nestabilne regije, poput Sueskog kanala i Južnog kineskog mora, te istovremeno jača prisutnost SAD-a na globalnom tržištu.

- Povezivanje SAD-a s ključnim tržištima na južnoj hemisferi može se smatrati jačanjem američkog ekonomskog i infrastrukturnog utjecaja u svijetu - zaključio je Lehdonvirta.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.