Postoji mjesto na internetu gdje je svaki korisniku anoniman i gdje se privatnost poštuje iznad svega.
To je mjesto na kojem možete kupiti ili napisati sve ono o čemu ste oduvijek sanjali bez straha da će vas neko osuđivati ili vam postaviti dodatna pitanja. To je mjesto kriminalaca, ubojica, ljudi nečasnih namjera, ali i revolucionara koji žele slobodno govoriti. To je Darknet: skrivena mreža interneta.
Pri svakodnevnom surfanju internetom, svaki put kada upišemo neki pojam u pretraživač sve što smo upisali ostaje zabilježeno na njenom server, a nas se može identifikovati putem korisničke IP adrese. Internet se nadzire i mi nismo anonimni, ali kod Darkneta stvari funkcionišu malo drugačije. Njegova glavna ideja je sačuvati korisnikovu anonimnost.
Darknet je koncept koji bismo mogli nazvati ‘‘paralelnom mrežom’’ ili možda čak ‘‘internetom unutar interneta’’. On nudi internetske stranice koje nisu dostupne svima, a uključuje skup računala, međusobno povezanih kako bi stvorili zajedničku mrežu. Ovdje je svako računalo ujedno i server, a sve informacije su kodirane čak i kod prijenosa podataka između računala Darkneta pa se korisnici ne moraju plašiti s kim dijele podatke.
Za pristup toj mreži i njenim uslugama korisnik na svom kompjuteru treba imati instaliran poseban software, a najčešće se radi o Toru. Tor je besplatni software koji pomaže korisniku zaštititi podatke. Njegova glavna ideja je da korisnikovi podaci zaobiđu različite filtere tako što se uvijek šalju na tri slučajno odabrana računala u Darknet mreži. Na taj način svaki podatak tri puta dobiva novu adresu pošiljatelja zbog čega je nemoguće otkriti gdje je njegov izvor. Darknet tako nudi digitalni sadržaj koji postoji, ali mi ne znamo gdje je zapravo smješten niti ko je njegov domaćin.
Zbog toga se na Darknetu mogu pronaći različiti upiti i ponude i on je savršeno tržište za sve one koji bi zbog svojih aktivnosti odavno trebali biti u zatvoru: prodavači oružja, ljudi koji se bave trgovinom ljudskih organa, pedofili, svodnici… Prilikom pregledavanja darknetovih stranica, novinar emisije Motherboard naišao je, na primjer, na upit čovjeka o tome koje droge je najbolje koristiti kako bi što lakše uspavao svog sedmogodišnjeg nećaka. Čovjek ne navodi razloge zašto to želi napraviti, ali ono što iznenađuje je to što je ispod svog upita dobio niz prijedloga, bez da je njegovo pitanje ikoga uznemirilo.
10 grama kokaina? Stiže!
Jedan od najpoznatijih pojmova vezanih za Darknet sigurno je online tržnica zvana ‘‘Silk Road’’. Pokrenuta u februaru 2011. godine. Ova paralelna mreža djeluje kao Torova skrivena usluga koju online korisnici mogu anonimno pretraživati bez straha da će njihov promet podataka biti nadziran, pa je ‘‘Silk Road’’ ubrzo postao poznat i kao ‘‘eBay za droge’’ ili ‘‘Amazon ilegalnih droga’’. Umjetnine, zabranjene knjige, pornografija, kompjuterska oprema ili različite vrste droga poput metha, marihuane, kokaina ili čak lijekova na recept samo su dio njezine bogate ponude.
Osim što je ponuda Silk Roada bogata i kupovina je jednostavna. Sve što trebate napraviti je proizvod ubaciti ‘u košaricu’ i platiti ga bitcoinima (virtualnom valutom kojoj se ne može ući u trag). Lažni pasoš neke od zemalja Evropske unije tako će vas koštati 20 bitcoina što je oko 2000 KM, a proizvod će biti isporučen u koju god zemlju želite. Pri tome kupca ne treba biti strah hoće li dobiti robu ili ne jer sa Silk Roada isporučuju baš sve, a usluga svakog prodavača isto kao i na eBayu može biti ocijenjena kako se ne bi dogodilo da kupac nešto plati, a ne dobije proizvod. Kupcu se također nude i različiti savjeti kako primiti poštu i ostati anoniman, a sigurno je najmaštovitiji onaj koji kaže da se sandučić s lažnim imenom postavi u velikoj zgradi u kojoj nitko neće primijetiti kako se radi o nepostojećem stanaru.
Koliko košta ubistvo?
Ne nudi Silk road samo proizvode poput droge, pornografskih sadržaja ili lažnih dokumenata, već nudi različite usluge među kojima su i one plaćenih ubojica.
U oktobru 2013. policija je uhapsila Rossa Williama Ulbrichta, čovjeka za kojeg se vjeruje da je pokretač Silk Roada. Ulbricht je uhapšen pod sumnjom za trgovanje drogom, pranje novca, kompjutersko hakiranje i šest neuspjelih pokušaja ubistva koje je platio 730.000 dolara.
Ipak, na Silkroadu se može ‘proći’ i jeftinije. Jedan je ubica tako objavio cjenovnik u kojem će ubistvo ,,prosječnog građana zemlje EU, vašeg šefa ili ljubavnika vaše žene” koštati 5.000 eura, a plativo je u bitcoinima. Zbog prenošenja oružja preko granice građanin zemlje izvan EU košta dvostruko, policajac je 50.000,00 eura, dok novinar košta čak 100.000.
Svijetla strana Darkneta
Možda se čini nemoguće, ali Darknet ima i svoju pozitivnu stranu, a to je sloboda govora. Različiti aktivisti i pripadnici opozicije koji žive u zemljama poput Irana gdje vlada cenzuriše i nadzire gotovo sve, čak i privatne mailove, zaštićeni anonimnošću Darkneta izmjenjuju informacije i komuniciraju s prijateljima na način na koji to inače ne bi mogli. Čak je i Edward Snowden preko Darkneta stupio u kontakt s novinarima Guardiana.
Kraj se ne nazire
Policija svakodnevno pokušava ući u trag korisnicima Darkneta, ali zasada je to gotovo nemoguće jer sama analiza korisničkih podataka ovdje nije dovoljna. Zato se policajci uglavnom koriste lažnim identitetima, predstavljajući se kao kupci droga, oružja ili dječje pornografije ne bi li im pošiljke otkrile kakav trag. Policija također često postavlja i lažne oglase te pokušava nagovoriti kupce da se kod primopredaje nađu lično, ali svjesni opasnosti koje im nose ovakvi nelegalni poslovi mnogi kupci Darknetu pristupaju s dodatnim oprezom.
