Sve je manje ljudi sa genima za pamet, odnosno onim genima koji osiguravaju sklonost višim nivoima učenja, pa naučnici smatraju da je trenutno na djelu negativna selekcija u razvoju čovjeka.

Takav razvoj događaja mogao bi imati ozbiljne posljedice za ljudsku vrstu u narednim vijekovima - upozoravaju naučnici.

Studija sprovedena na velikom uzorku od 109.000 Islanđana otkrila je da osobe koje su nosioci gena za duže obrazovanje rjeđe formiraju porodicu.

Autori istraživanja navode da studije pokazaju kako genetske varijante utiču na obrazovna dostignuća.

Istovremeno, novija genetska istraživanja omogućila su definisanje takozvanih poligenskih ocjena - brojeva koji predstavljaju snagu uticaja određene grupe gena na određene karakteristike.

U svom istraživanju autori su utvrdili da je poligenska ocjena za obrazovna dostignuća povezana sa odgođenom reprodukcijom i manjim brojem đece.

Naučnici ističu da bi koeficijent inteligencije /IQ-a/ mogao biti oko 0,3 po deceniji, što na evolutivnom nivou može imati vrlo velik značaj.

"Mi smo kao vrsta određeni sposobnostima naših mozgova. Obrazovanje je trening i usavršavanje naših mentalnih sposobnosti. Zato je dascinantno otkriti da genetski faktori povezani sa dužim vremenom provedenim u učenju postaju sve rjeđi u populaciji", upozoravaju naučnici.