Najveći uzrok enormne potrošnje prirodnih resursa u BiH izaziva ugljični dioksid (56 posto), potrošnja drvne industrije sječom šuma (14 posto), devet posto potrošnje se stvara na onim prostorima namjenjenim za usjeve i 20 posto odlazi na obradivu površinu, koja se koristi za stočarsku djelatnosti.

Potvrdila je to glasnogovornica WWF (Svjetska organizacija za zaštitu prirode) Adria Petra Boić Petrač podsjećajući da su se skoro sve zemlje na svijetu, potpisujući pariški sporazum o klimatskim promjenama u Parizu, dogovorile da do 2050. godine emisiju ugljika trebaju smanjiti na nulu.

To je, ukazuje, veoma dugačak i težak zadatak, na kojem treba raditi Bosna i Hercegovina.

- Neke zemlje rade na tome, kao što je recimo Kostarika, koja je u prva tri mjeseca ove godine 97 posto svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. U Kini je vlada osmislila plan za smanjenje potrošnje mesa kod svojih građana za 50 posto, što će emisije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije smanjiti za jednu milijardu tona do 2030. godine - kazala je Boić Petrač.

Od 1998. godine do danas Bosna i Hercegovina je u ekološkom dugu i ima 3,1 globalnih hektara, što je 10.000 metara kvadratnih.

- Do ekološkog duga dolazi zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga okeani i šume mogu apsorbirati, isrpljujemo zalihe ribe nego što se mogu reproduktirati i siječemo šume puno više i brže nego što mogu pomno izrasti – objašnjava.

Emisije ugljika najbrži su rastući faktor prekomjerne potrošnje a ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 posto potražnje čovječanstva od prirode.

- Moramo biti svijesni toga da trebamo trošiti pametnije kroz životni stil niskog otiska - održivom potrošnjom energije i zdravim prehrambenim navikama. Također, firme bi trebale bolje proizvoditi i smanjiti otpad, dok vlade trebaju održivo gospodariti, upravljati resursima i povećati proizvodnju energije i obnovljivih izvora - kazala je Boić Petrač.

Naglašava da „veoma slabo stojimo sa obnovljivom energijom“, navodeći da imamo mali broj vjetroelektrana.

Generalno tvrdi da je zanemarena odlična predispozicija regije u pogledu solarne energije jer je veoma sunčana regija, a sunce gotovo i ne koristimo.

- Trebamo čuvati svoj prirodni kapital što znači da trebamo obnoviti oštećene ekosisteme, zaustaviti gubitak prioritetnih staništa i značajno proširiti zaštićena područja – istakla je.

BiH je bila s ostalim zemljama regije supotpisnica dokumenta „Velika pobjeda za Dinarski luk“, kojeg su prihvatile sve vlade 2013. godine na konferenciji u Budvi. 

- Tom prilikom rečeno je da sve zemlje moraju povećati broj zaštićenih područja i unaprijediti njihovo upravljanje. U tom smislu BiH dala je razna obećanja, koja bi u narednom periodu trebala ispuniti – poručila je glasnogovornica WWF Adria Petra Boić Petrač.

Podsjećanja radi, u oktobru 2015. godine WWF Adria je započela projekt naziva „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ (Protected Areas for Nature and People, PA4NP).

Tokom četiri godine WWF će u zemljama regije Dinarskog luka raditi s donosiocima odluka na temama zaštite prirode, argumentirano tražeći da se sve vrijednosti koje donose ekosustavi uključe u razvojne strategije vlada osam zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.