Davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Viking i Mariner misije na Marsu prvi su put otkrile kisik u rijetkoj atmosferi crvene planete. Zajednička misija NASA-e i njemačkog German Aerospace centra, sada je ponovno uspjela otkriti kisik na Marsu, no ovog puta ne pomoću letjelice ili rovera u svemiru, već iz modificiranog aviona.
Tačnije rečeno, kisik u Marsovoj atmosferi je otkrio leteći opservatorij Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy (SOFIA), koji je smješten u Boeingu 747 opremljenom teleskopom promjera 100 inča i velikom mrežom instrumenata koji su u stanju zaviriti duboko u svemir.
Opservatorij leti dovoljno visoko kako bi se uvelike smanjio utjecaj Zemljine atmosfere na njegove instrumente, mada, naravno, ne toliko visoko kao opservatoriji smješteni u satelitima.
Korištenjem SOFIA opservatorije, američki i njemački naučnici su otkrili dokaz kisika u Marsovoj atmosferi, čime su potvrđena prijašnja istraživanja, no kažu da su otkrili upola manjedragocjenog "životnog plina" nego što su očekivali.
Navode da bi razlog tome mogao ležati u prirodnim varijacijama u atmosferi Marsa, no to ne mogu potvrditi dok se ne provedu dodatna istraživanja.
Za razliku od Zemlje, čiju atmosferu čini skoro 78 posto dušika i 21 postokisika, za Marsovu rijetku atmosferu se smatra da sadrži oko 95 posto ugljičnog dioksida i samo 0,13 posto kisika.
