Moldavija, smještena između Rumunije i Ukrajine, najsiromašnija je zemlja Evrope, a slovi i kao zemlja s najvišim nivoom konzumacije alkohola po glavi stanovnika te s najvišom stopom smrtnosti povezanih sa pijenjem na svijetu.
Svaki četvrti smrtni slučaj u Moldaviji povezan je s alkoholom, dok je svjetski prosjek jedan od dvadeset.
Posljednji podaci Svjetske zdravstvene organizacije za 2016. godinu pokazuju da u Moldaviji osobe starije od 15 godina svake godine popiju, u prosjeku, 15,2 litra čistog alkohola (uključujući i alkohol proizveden kod kuće ili ilegalno) po glavi stanovnika, što iznosi skoro 167 flaša vina.
Ciroza jetre uobičajena je pojava u moldavskom zdravstvu, a muškarci pri tome žive, u prosjeku, 68 godina, a žene 75 (prosjek u Evropi je 79, odnosno 84 godine).
Više se pije vino (70 posto), a ne žestica, kao u ostalim postsovjetskim zemljama, jer je Moldavija vrlo vinorodna zemlja, s kulturom uzgajanja vinove loze još od doba Staljina.
Postoji priča od prošle godine kako je Petru Frunze, tada gradonačelnik mjesta Puhoia, nedaleko od glavnog grada Kišnjeva, kudio svog zamjenika, jer je stalno pijan, zapravo mu se činilo da su u tom mjestašcu od 5.500 stanovnika stalno svi pijani te da postoji veliki problem s alkoholizmom.
Odlučio je izdati konkurs te je svakom paru koji uspije ostati trijezan šest mjeseci, obećao novčanu nagradu od 1.000 leja (56 dolara) i posao u Kišnjevu, udaljenom 24 kilometra uz pokrivene putne troškove.
Samo je jedan par uspio u tome, ali se nakon nekoliko mjeseci vratio alkoholu.
- Ovaj život nije za nas. Vi niste osoba ako ne pijete... - rekli su mu.
Jedna je to od bizarnih priča koje je novinarka "Timea" Medlin Roše (Madeline Roache) donijela iz Moldavije u potrazi za odgovorom zašto su Moldavci najveći pijanci na svijetu... Nakon ovog uvoda, zamislite kako izgleda saobraćaj u zemlji u kojoj su svi pijani i kakve su kazne.
To je tek bizarna priča. Dakle, prema novom program suzbijanja općeg alkoholizma i vožnje u pijanom stanju, vozači koji su uhvaćeni alkoholizirani za volanom, mogu ući u poseban program kako ne bi ostali bez vozačke dozvole, piše lokalni list "Publika".
Prekršioci tako od države dobivaju šansu za "iskupljenje" uz dodatnu edukaciju o štetnosti vožnje u pijanom stanju.
To će ih koštati, preračunato, 225 dolara, a program predviđa rad u medicinskim ustanovama. Možda vam se čini kako je riječ o lakom načinu za povratak vozačke, ali treba znati da u Moldaviji prosječna plaća iznosi 340 dolara, a da su medicinske ustanove - mrtvačnice!
Program traje tri mjeseca, a sastoji se od 12 sesija u kojima osuđeni prijestupnici pomažu u bolničkim ustanovama pri liječenju pacijenata iz saobraćajnih nesreća, a dio programa je i rad u mrtvačnicama.
Prvi od ovih programa nedavno je započeo u mrtvačnici u Kišnjevu, a učestvovalo je šest muškaraca osuđenih za vožnju pod utjecajem alkohola. Njihove su dužnosti tog dana bile pružanje pomoći mrtvozorniku u ispiranju leševa prije obdukcija, kao i spremanje tijela u "ladice za trupla".
Alkoholizirani vozači učestvovali su i u obdukcijama kao pomoć mrtvozorniku, i to za uklanjanje unutrašnjih organa te za odvajanja otpadnih proizvoda - izmeta i mokraće.
Ali, nemaju svi sudionici programa “želudac za takve stvari”, jedan je već nakon nekoliko minuta istrčao iz mrtvačnice, ali će dobiti još jednu šansu (iako je, vjerovatno, neće iskoristiti), dok je ostalih pet izdržalo i dobilo priliku za povrat vozačke dozvole.
- Ovo me iskustvo potaknulo da nikad više ne sjednem pijan za volan, ovo je bila dobra lekcija. Mislim da će mi smrad raspadajućeg ljudskog mesa zauvijek ostati u nosnicama - izjavio je jedan od polaznika.
- Ovakvo iskustvo ima veliki psihološki učinak na osobu i ne mogu mu se svi oduprijeti, već je sama mrtvačnica kao mjesto vrlo odbojno, a gdje je tek sve ostalo što polaznike tamo čeka - kazala je za list "Publika" Valeriu Savciuc, šefica centra za forenzičku medicinu.
- Uvjereni smo da će ih iskustvo iz mrtvačnice podstaći da više ne piju i sjedaju za volan, jer su znali da su trupla u mrtvačnici s kojima su se bavili sa mrtvozornikom, leševi stradalih u saobraćajnim nesrećama te da su to mogli biti oni ili njihovi bližnji pa se očekuje da će ubuduće biti odgovorniji - dodao je Andrei Lavorci, šef nacionalnog inspektorata za probni rad.