U samostanskom dijelu Franjevačkog muzeja i Galerije "Gorica" (FMGG) u Livnu u četvrtak navečer otvorena je gostujuća izložba JU Muzej Tešanj pod nazivom "Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele".  

Kako je u izjavi za Fenu kazala Željka Markov iz FMGG, izložba donosi dokumente koji sadrže relevantne podatke za proučavanje srednjovjekovne historije Bosne.

Izložene su povelje skoro svih bosanskih vladara i hronološki obuhvataju raspon od Povelje Kulina bana iz 1189., koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih pisama i povelja kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. godine.

- To su dokumenti koji svjedoče o bogatim historijskim vezama između Srednjovjekovne bosanske države i Dubrovnika - istakla je Markov.

Dodala je kako su povelje na svom kraju imale pečate kojima se potvrđivala njihova autentičnost, a prvi pečati javljaju su sredinom 13. stoljeća na poveljama bana Mateja Ninoslava Dubrovačkoj Republici.

Uz to, naglasila je, pečati dokumentu daju potvrdu legalnosti i autentičnosti te su pored pravne, imali i estetsku i simboličnu vrijednost.

- Iz njih se vide ime i titula vlasnika pečata, njihov društveni status, umjetnički trendovi tog vremena, stilovi odijevanja, oružja i oklopa, odnosno materijalne kulture uopće - kazala je Markov.

Okupljenim su se na izložbi obratili direktor Muzeja Tešnja Ernad Prnjavorac i autor izložbe Jasmin Mandžukić, koji je rekao nešto više o samoj izložbi te zahvalio na saradnji.

Otvaranje izložbe muzikom su uveličali učenici livanjske muzičke škole Hanija Pekić i Ivan Tomić, a direktorica Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica Livno, Dražena Džeko izrazila je nadu da će ova izložba biti početak kontinuirane saradnje između ovih ustanova.

Izložba Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele gostovala je u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu i u Muzeju Franjevačkoga samostana Duha Svetoga u Fojnici, a livanjskoj publici bit će dostupna do 21. septembra.