Goran Vinčić, popularni stand-up komičar iz Hrvatske, započeo je svoju turneju po Bosni i Hercegovini. Sinoć je oduševio publiku u Bihaću, a narednih dana nastupit će u Sarajevu, Brčkom, Travniku i Jajcu. Osim toga, Goran će održati i humanitarni nastup u Konjicu, čiji je sav prihod namijenjen pomoći žrtvama pogođenim poplavama.Za „Dnevni avaz“ Vinčić je rekao da je želja za stand-up komedijom počela nakon što je 2014. tragično preminuo Robin Vilijams (Williams).<h2>Početak karijere</h2>- Počeo sam ponovo gledati njegove filmove. Onda sam shvatio da je on zapravo bio i stand-up komičar, da je stajao pred publikom i pričao svoje šale. Tada sam pomislio: „Zašto ne bih i ja mogao to raditi?“. I, tako je sve počelo. Dana 14. februara 2015. godine nastupio sam prvi put na stand-up sceni, oko sat je trajao nastup. Iako mi je tada sve izgledalo savršeno, sada, kad se osvrnem, znam da nisam bio baš najbolji. Ali, to je bio moj početak – kazao je Vinčić.Vinčić nam je otkrio da je oduvijek želio biti glumac, ali ga je život odveo u drugom smjeru.<h2>Podrška publike</h2>- Iako nisam upao u Zagrebu, život me odveo u stand-up komediju, i sada mogu reći da sam na neki način ostvario dječački san, glumim i to je moj posao. Stand-up je postao moj drugi dom, ali i moj brak. Smatram da je gluma bila moja prva ljubav, a stand-up komedija je nešto s čim sam se, s vremenom „oženio“ – istakao je komičar.Kazao je da nije ni sanjao da će jednog dana imati ovako uspješnu karijeru. - Ovaj posao mi omogućava da se osjećam ispunjeno. S vremenom, shvatio sam koliko mi znači podrška publike, ali i sve te male stvari koje činimo zajedno – nastupi, putovanja, suradnje. Sada sam na turneji, dolazim do novih gradova, upoznajem nove ljude, i osjećam se nevjerojatno zahvalno. Posebno je naglasio da, iako je jako posvećen stand-upu, teško bi mogao išta uspjeti bez žene.- Zvuči pomalo kao šala, ali stvarno je tako. Moja žena je nevjerojatna podrška, sve što radim, ona je uvijek uz mene. I da budem iskren, ona se nosi s mojim životnim stilom mnogo bolje nego što bi mnogi mogli. Iako ljudi često misle da je stand-up komedija samo smijeh i zabava, iza toga stoji i puno truda, putovanja i nastupa. Moja žena, kao i moji prijatelji i kolege, znaju da moj posao nije uvijek zabava, ali oni me podržavaju u svemu – rekao je Vinčić.Kazao je da, iako komedija ima moć da transformira čak i najteže teme, nikad ne smijemo zaboraviti da humor pomaže ljudima da prežive teške trenutke.- Sigurno postoje teme o kojima se ne želim šaliti, ali mislim da bi svatko trebao imati slobodu da se izrazi. Naravno, nije svaka šala uvijek dobra ili primjerena – ponekad šala može biti loša ili neukusna. Ali u procesu stand-up komedije, ako šala nije dobra, komičar bi trebao znati prepoznati to i izbjegavati je – poručio je Vinčić.<h2>Tragedija kroz komediju</h2>- Svaka osoba na ovoj planeti, pod ovom nebeskom kupolom, ima nešto s čim se ne bi šalila.Međutim, ako bismo slušali svakog pojedinca, na kraju bismo mogli završiti s „dobrom večeri i lakom noći“. Tako da, iako smatram da se u komediji može šaliti sa svime, ključno je da to bude dobra i kvalitetna šala. Komedija je, u svom osnovnom smislu, neka vrsta tragedije koja je prošla kroz vrijeme. Tako da, na kraju, smiješno postaje ono što je nekoć bilo tragično – dodao je Vinčić.

Gluma je bila moja prva ljubav. Nije svaka šala uvijek dobra

Vinčić: Stand-up je postao moj drugi dom

Goran Vinčić, stand-up komičar, za "Avaz": Ostvario sam dječački san

U foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras je održana promocija nove drame bosanskohercegovačkog pisca Almira Imširevića „Jedan je Muhammad Ali“, na kojoj su govorili autor drame Almir Imširević, direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković.Drama „Jedan je Muhammad Ali“ izdata je u okviru Biblioteke MESS, kao 28. izdanje MESS-ove biblioteke koja je počela sa svojim djelovanjem još 1994. godine, za vrijeme opsade Sarajeva.Napominjemo, u januaru ove godine u Narodnom pozorištu Sarajevo, praizvedena je predstava „Jedan je Muhammad Ali“, nastala po istoimenoj drami Almira Imširevića, u režiji Dine Mustafića.Almir Imširević, rođen je 1971. godine u Bihaću. Diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava...“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“, „Jedan je Muhammad Ali“. Imširevićeve drame su nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francusku i bosansku antologiju savremene drame. Do sada je objavio dvije knjige drama, knjige kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“, te roman „Zlatni geler“. Niz godina bio šef Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.Drama „Jedan je Muhammad Ali“ je izdata i na engleskom jeziku, a može se preuzeti u kancelarijama J.U. MESS-a.

Na promociji su govorili autor drame Almir Imširević, direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Međunarodni filmski festival igranog, dokumentarnog i kratkometražnog filma „Prvi kadar“, osamnaesti po redu, bit će održan u Istočnom Sarajevu i Zvorniku od 25. do 30. novembra pod motom „Zreli za nove priče“.Umjetnička direktorica i producentica festivala Aleksandra Mitrić-Štifanić rekla je za „Dnevni avaz“ da je „Prvi kadar“ sada već prepoznat na međunarodnoj mapi filmskih festivala. <h2>Edukativni program</h2>- Festival se godinama i polako gradio i rastao do obima koji ima sada. Tradicija održavanja festivala doprinijela je njegovom autoritetu i prepoznatljivosti kod autora iz cijelog svijeta, ali ne samo to, nego i njegova autentičnost, posebnost i hrabrost da se u takmičarskom programu gaji posebna vrsta autorstva u svim festivalskim selekcijama. Želimo da promovišemo autorski pristup koji se ogleda u različitim poetikama filmskog izraza – kazala je Mitrić-Štifanić.Bitan segment festivala koji ga čini posebnim jeste i misija edukacije filmske publike. - Kroz organizovane posjete filmskim projekcijama, edukativne programe i radionice, ali i održavanje festivala u dva grada posjetitelji će imati priliku prisustvovati radionicama, predavanjima, panelima i razgovorima sa autorima filmova – rekla je Mitrić-Štifanić.Ovogodišnji moto festivala je „Zreli za nove priče“, kako u organizacionom tako i u programskom smislu. <h2>Zreliji pristup</h2>- Sam kontekst mota ovogodišnjeg festivala predstavlja misiju istraživanja novih autorskih priča, zrelog odnosa prema intimnoj, društvenoj i političkoj pozadini priča, ali i najavljuje misiju novog razvoja, u smislu novih programskih selekcija i novih priča – kazala je Mitrić-Štifanić.U okviru Akademije mladih talenata ove godine bit će održani i radionica dokumentarnog filma za srednjoškolce kao i masterklas predavanja. - Ideja ovog festivalskog projekta je da podstakne stvaralaštvo mladih i pokrene novu festivalsku selekciju „Teen Doc. Stvaralaštvo mladih i stvaralaštvo za mlade“. Radionica animacije je namijenjena za najmlađe i ona će polaznicima približiti svijet animiranog filma kroz rad na kratkometražnom animiranom filmu – naglasila je Mitrić-Štifanić.Festival otvara film „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića koji donosi kritiku raznih tradicionalnih dogmi, običaja i uvjerenja. - Dinamičan i komplikovan odnos mlade koja dva dana prije vjenčanja odustaje od udaje i mladoženje koji je na insistiranje oca primoran na ovaj čin, vjenčanje pretvaraju u farsu sa nizom neočekivanih obrta. Režiju i scenario potpisuje autor Ivan Marinović, publici odranije poznat po debitantskom ostvarenju „Igla ispod praga“ (2016), crnogorski kandidat za Oskara koji je učestvovao na više od 50 međunarodnih filmskih festivala. Film šalje važnu poruku povodom 18. rođendana „Da smo živi i zdravi!“ – istakla je Mitrić-Štifanić.<h2>Festivalski rođendan</h2>Bit će izveden audio-vizuelni performans „Prvih osamnaest“ koji predstavlja pobjedu nadahnuća nad rutinom. - Preformans slavi „Prvi kadar“ kao trijumf umjetnosti kroz ritmičke pokrete i etide, pregled festivala kroz arhivske fotografije 18 festivalskih godina i video prikazom energije zrelosti u live prenosu – kazala je Mitrić-Štifanić.<h2>Doprinos festivala</h2>Festival se iz godine u godinu razvija kroz nove programske segmente, selekcije i cjeline, što doprinosi i većem interesiranju za učešće na festivalu. - Uvođenjem Industry programa, festival se otvara ka profesionalcima, što će doprinijeti i afirmaciji domaćeg stvaralaštva, ali i koprodukcijskoj saradnji u regionu i svijetu. To je jedinstvena prilika da se promovišu potencijali snimanja kod nas, kao i saradnji sa domaćim producentima – poručila je Mitrić-Štifanić.

Festival se godinama gradio i rastao

Mitrić-Štifanić: Film šalje važnu poruku

Aleksandra Mitrić-Štifanić za "Dnevni avaz": Želimo promovisati autorski pristup

U prvoj emisiji Kultart na Avaz TV-u, predstavljena su najistaknutija kulturna događanja u Bosni i Hercegovini. Emisija, koju vodi i uređuje novinarka Dženita Vilajet Avdičević, pruža sedmični pregled dešavanja u svijetu umjetnosti, pozorišta, muzike i festivala.

Ove sedmice izdvojena su značajna kulturna događanja, među kojima se posebno ističu premijera baleta "Snjeguljica i sedam patuljaka" u Narodnom pozorištu Sarajevo, koja je oduševila publiku, te obilježavanje Dana filma za mladu publiku u sarajevskom kinu Meeting Point, uz projekciju filma Scrapper, dobitnika Evropske nagrade za mladu publiku.Izložba "Evina unuka" mlade slikarke Tamare Vučinić, otvorena u Galeriji Mak, također je bila jedan od važnijih trenutaka kulturnog života u Sarajevu, dok je u Zenici premijerno izvedena predstava "Sve to je iz kuće", koja se bavi temama porodičnih odnosa i komunikacije.Nedjelja je također bila rezervisana za otvaranje Jazz Festa Sarajevo, uz više od 60 izvođača i brojne koncerte, među kojima se izdvaja nastup Ramba Amadeusa, čime je ovaj festival još jednom potvrdio status jednog od najvažnijih muzičkih događanja u regiji.Ovaj serijal, koji će se emitovati svake sedmice, donosi najnovije priče i događaje iz svijeta umjetnosti, pozorišta, muzike i filma.

Ovaj serijal, koji će se emitovati svake sedmice, donosi najnovije priče i događaje iz svijeta umjetnosti, pozorišta, muzike i filma

“Kultart”: Sedmični pregled najvažnijih kulturnih događaja u BiH

“Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i reditelja Harisa Pašovića, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale (Italija) u saradnji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, večeras je izvedena u GDK Gavella, u sklopu takmičarskog dijela regionalnog festivala “37. Gavelline večeri“.Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde – bila je mit.- Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline – bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini - kazao je Pašović. Četveročlani glumački cast predvođen Mirjanom Karanović u ulozi Marlene Dietrich, Enesom Salkovićem, Monom Muratović i Elmirom Krivalićem oduševio je zagrebačku publiku koja je sa aplauzom i ovacijama ispratila ansambl predstave „Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice“.Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio „Modra rijeka“. Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za videoart Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je „Source production“.Nakon predstave, u atriju pozorišta, bit će upriličen razgovor sa umjetnicima a koji će moderirat Igor Ružić i Hrvoje Klobučar.Na 37. „Gavellinim večerima“ bit će izvedeno osam predstava, a posljednjeg dana festivala, 13. novembra, dodijelit će se četiri nagrade - za najbolju predstavu, režiju te žensku i mušku ulogu, a nakon dodjele bit će izvedena „Prosjačka opera“ Bertolta Brehta (Brechta) i Kurta Veila (Weilla) u režiji Lenke Udovički, nastala suradnjom GDK „Gavella“ i Ulysses teatra.

Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde – bila je mit

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i reditelja Harisa Pašovića izvedena na 37. “Gavellinim večerima”

Braća Teofilović nastupit će na Jazz Festu Sarajevo 9. novembra, čime će obilježiti 30 godina uspješnog rada i desetu godišnjicu njihovog prvog nastupa na ovom prestižnom festivalu.Do danas su objavili šest albuma i stekli status jednog od najvažnijih imena na regionalnoj muzičkoj sceni.Ratko Teofilović je za "Dnevni avaz“ rekao da su pripreme bile intenzivne jer su tek stigli iz Kine.<h2>Posvećenost nastupu</h2>- Trenutno se posvećujemo odmoru i pripremama za probe kako bismo postigli nivo koji ovakav koncert zahtijeva. Svaki put kad stupimo na scenu, želimo biti maksimalno prisutni i dati sve od sebe – kazao je Teofilović.Nada se da će publika sa sobom ponijeti osjećaj mira, ali i osjetiti nadahnuće.- Želim da naše pjesme dotaknu srca ljudi, da ih podsjete na vrline i snagu koju svi nosimo u sebi, možda čak i da ih ohrabre da gledaju na svijet s više topline i saosjećanja. U idealnom slučaju, ako samo na trenutak svi osjetimo da smo bolji ljudi, mislim da smo uspjeli – poručio je Teofilović.

Rekao je da muzika koju izvode nosi dubok emotivni naboj i poruku koja nadilazi riječi.<h2>Iskra humanosti</h2>- Vjerujem da naše arhaične pjesme prenose mudrost i iskustvo generacija prije nas, a cilj je da publika kroz njih doživi nešto autentično i iskreno. Ako uspijemo da probudimo iskru humanosti i oživimo osjećaj pripadnosti, smatramo da smo postigli ono što smo namjeravali – dodao je Teofilović.Suočavaju se sa brojnim izazovima, ali i otkriva da je najveći izazov kada je instrument koncerta samo "glas“.- Tokom dugih putovanja suočavamo se i sa zamorom i stalnom brigom o zdravlju glasnica. Održati ih u najboljoj formi, izbjegavati prehlade i očuvati energiju – to su svakodnevne bitke. No, upravo te prepreke nas čine jačima i posvećenijima onome što radimo – istakao je on.Pripremaju nekoliko uzbudljivih projekata za predstojeće koncerte s muzičarima iz raznih dijelova svijeta.- To uključuje izvođače na marimbi, gitari i lauti. Radimo i na reizdanju našeg albuma "Vidarica“ iz 2012. godine s Miroslavom Tadićem, koje će uskoro biti dostupno na vinilu, što nam je posebno drago – kazao je Teofilović.<h2>Dosljedni svom putu</h2>Teofilović je kazao da će nastaviti da stvaraju muziku koja odražava vrijednosti i ljubav prema ovom zanatu.- Kroz svih trideset godina karijere trudili smo se da budemo autentični, posvećeni i prepoznatljivi, i to će ostati naš putokaz za ubuduće – poručio je Teofilović.<h2>Potreba za muzikom</h2>Teofilović je rekao da, iako se čini da u današnjoj muzičkoj sceni ima sve manje prostora za ovakve muzičke poduhvate, potreba publike za njima raste.- Muzika koju izvodimo nadilazi trendove i opstaje kroz vrijeme, jer dotiče univerzalne ljudske emocije i potrebe. I to je ono što joj daje snagu – ona se prilagođava svakom vremenu, bez obzira na sve okolnosti – kazao je Teofilović.

Vjerujem da naše arhaične pjesme prenose mudrost. Ako probudimo humanost i pripadnost, postigli smo cilj

Teofilović: Kad stupimo na scenu, želimo dati sve od sebe

Ratko Teofilović uoči koncerta za "Dnevni avaz": Želim da naše pjesme dotaknu srca ljudi

Maja Salkić je glumica i direktorica Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) koja iza sebe ima godine rada na kulturnoj sceni Sarajeva kroz predstave, filmove i serije, kao i saradnju s raznim umjetnicima i brojne nagrade.Nedavno je u SARTR-u odigrana predstava "Oslobođenje Sarajeva", čiju adaptaciju teksta i režiju potpisuje reditelj Haris Pašović.<h2>Prenijeti poruku</h2>U predstavi se ističe glumica i direktorica Salkić, koja je za “Avaz” kazala kako je želja cijelog tima da se prenese poruka “Da se nikad ne ponovi.”- Radila sam na predstavi kao direktorica, producentica i glumica. To sve zajedno nije lako. Naravno, te linije nikada ne mogu biti jasne i prožimaju jedna drugu. Samim tim bilo je mnogo odricanja, rada vikendima, slobodnim danima i na sceni se to vidi i jasno je kolika je posvećenost svih članova ekipe. Radovali smo se goblenima, krpama, singerici, starom klaviru, starinskim papučama, pjesmama koje smo pronalazili, vježbala sam klavir kao prije tridesetak godina i to je ono što publika cijeni - rekla je Salkić.Salkić je kazala da kroz predstavu “Oslobođenje Sarajeva” želi osvijestiti probleme koji se dešavaju oko nas, uključujući i trenutne ratove koji se dešavaju u svijetu.

- SARTR je nastao pod opsadom kao odgovor da se umjetnošću može braniti sloboda i očuvati mir, a jedna od njegovih osnovnih misija jeste upravo progovarati o ovakvim temama. Ako kao društvo nismo upoznati i ne živimo u skladu s činjenicama i svim posljedicama koje su određene historijske okolnosti donijele, nećemo se nikada oporaviti. Vječno ćemo dozvoljavati da nas pozivaju na rat, podjele i siromaštvo. Pozorište to neće dozvoliti - poručila je Salkić.Ozbiljan problemIstakla je da su uvijek najveće žrtve djeca, dok su ljudi osiromašeni, a društva uništena.- Obrazovni sistem je u ozbiljnoj krizi, to govorim kao roditelj. Djeca već mjesec ne pohađaju nastavu, ovakvu situaciju bih nazvala terorizmom. Atak na znanje, slobodu i mogućnost školovanja je način kako uništiti društvo. Da bismo mogli osvijestiti probleme, morali bismo se baviti temama koje mladi problematiziraju. Nasilje i pedofilija nisu samo tema za naslovnice, niti za relativizaciju, niti za opštu osudu. Ozbiljan je problem u pitanju, devijacija koja se sistemski i zakonski mora riješiti, a djecu edukovati kroz školski sistem, jer su to jasno tabu teme u porodičnim i društvenim okvirima - naglasila je ona.

Salkić je kazala da važnost javnog diskursa nije ključna, ali da svi moraju imati jasan stav o svim aktuelnim dešavanjima.- Smatram da bi statusi svih koji imaju profile na društvenim mrežama i imaju mogućnost izražavanja i dijeljenja mišljenja, posebno osoba od kojih očekujemo, koje se bave naučnim radom ili su javne ličnosti, morali biti argumentirani, smisleni i lišeni govora mržnje. Pozorište je u svakom trenutku pokretač, kako emocija, tako i razmišljanja, daje snagu i ohrabruje, podsjeća na slobodu i pruža utočište - dodala je Salkić.Ratna tematikaSalkić je istakla da očuvanju historije može doprinijeti samo umjetnost u smislu razgovora, promicanja, promišljanja i na kraju sve svoje ljepote.- Umjetnička djela i nastaju iz historijskog ili društvenog konteksta u odnosu na karaktere i teme. U ovom slučaju okvir je sami kraj Drugog svjetskog rata, borba protiv fašizma, nacizma, ali i lične ljudske borbe, glad, ljubav, porodični odnosi i, što je najbitnije, odrastanje djece u ratnim okolnostima i njihove lične borbe - rekla je Salkić.Konzervativno društvoSvako ima pravo da živi na svoj način, kazala je Salkić te dodala da ljudi moraju dopustiti sebi ispravnu i tačnu informaciju.- Moraju dopustiti da se edukuju. Provjeravaju izvore. Otvorenost i konzervatizam se povlači socijalnim i društvenim normama, obrazovanjem, upoznavanjem drugačijih i tolerancijom. Sarajevo je multinacionalni grad i mogu reći još jako otvoren i tolerantan, ali ako ne nastavimo na tim temeljima raditi to neće zauvijek trajati - poručila je Salkić.

Vječno ćemo dozvoljavati da nas pozivaju na rat. Obrazovni sistem je u ozbiljnoj krizi

Salkić: Uvijek su najveće žrtve djeca, dok su ljudi osiromašeni, a društva uništena

Glumica i direktorica Maja Salkić za "Dnevni avaz": Nasilje i pedofilija nisu samo tema za naslovnice

Predstava "Gnijezdo“, koja već šestu godinu ispunjava sale pozorišta širom BiH, nastavlja intrigirati publiku poslije svakog gledanja.Nikolina Marić, koja igra jednu od glavnih uloga - sestru Ginu, za "Dnevni avaz“ je rekla da je predstava nastala iz improvizacija, pod sjajnim vodstvom rediteljice Marine Petković-Liker, te da nema konačnog teksta.<h2>Improvizacija uloge</h2>- Mi cijelu predstavu improviziramo, pa je tako svaka izvedba jedinstvena i drugačija. Naravno, imamo neke punktove do kojih moramo stići, ali se tijekom igranja prilagođavamo i reagiramo na novonastale situacije i improvizacije ostalih kolega. Kao drugo, publiku tretiramo kao naše goste u kući, tako da je četvrti zid srušen od samog početka, kada ih dočekujemo i nudimo im kafu, čaj i rakiju, a na kraju predstave ih počastimo i kolačima koji su se kuhali, odnosno pekli, tijekom predstave - kazala je Marić.

Predstava "Gnijezdo“ prati tri sestre i trojicu braće koji se na godišnjicu majčine smrti sastaju i počinju raspravu o tome šta će uraditi s porodičnom kućom, koja je stara i neuvjetna za život.- Ja igram jednu od sestara, Ginu, koja je jedina na neki način uspjela u životu, završila je fakultet i posvetila se karijeri. Ostali su, osim brata Martina koji živi u Norveškoj, ostali zatočeni u prošlosti i dok ne riješe neke stare razmirice i tajne koje ih tište, ne mogu krenuti dalje. Nisam imala osjećaj da idem na posao, nego na druženje s dragim prijateljima, a takav je osjećaj na svakoj izvedbi ove predstave - rekla je Marić.<h2>Porodična svađa</h2>Istakla je da je fenomenalan osjećaj na tako poseban način povezati se s publikom, pogotovo jer znamo da su svi morali jednom u životu doživjeti porodičnu svađu zbog raspodjele imovine.- Neki su zbog takvih stvari prekinuli svaki kontakt s braćom ili sestrama. Publika emotivno doživljava ovu predstavu, što se osjeti odmah prateći njihove reakcije - od iskrenog smijeha do glasnog plača. Mnogi od njih imaju potrebu porazgovarati s nama, zagrliti nas i podijeliti svoju priču, koja je slična našoj u predstavi. Možda smo ovom predstavom uspjeli pomiriti neke obitelji, jer su shvatili da su povezanost i ljubav među braćom i sestrama najvažniji u životu. To je ono što život ispunjava srećom i osjećajem da pripadamo negdje i da nismo sami na ovom svijetu, a ne materijalne stvari koje na kraju života ne možemo ponijeti sa sobom - naglasila je Marić.Ovaj projekt je bio svojevrsna prekretnica u njenoj karijeri, jer je drugačiji od svega što je dosad radila.- Nakon ovoga postala sam sigurnija na sceni i vjerujem da se mogu izvući u svakoj nenadanoj situaciji tijekom izvedbi. Nerad je smrt za glumca. Najvažnije je stalno biti u glumačkoj formi, igrati različite uloge i istraživati - poručila je Marić.<h2>Uloge i putovanja</h2>Svaki projekt i svaka nova uloga je posebno iskustvo, iz svake naučiš nešto novo i otkrivaš u sebi neke nove emocije, kazala je Marić.- Često iznenadim samu sebe nekim reakcijama na datu situaciju. Sa svakim novim projektom glumac raste i razvija se. Želim što više zanimljivih uloga, putovanja, druženja, upoznavanja zanimljivih ljudi i predivnih procesa kojih ćemo se uvijek sjećati s ponosom i osmijehom - rekla je Marić.

Povezanost i ljubav među braćom i sestrama su najvažniji u životu

Glumica Nikolina Marić za "Avaz": Nerad je smrt za glumca

Aiša Kečo, studentica treće godine kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti, predstavila se radom "Iz ženskih cipela“ na ovogodišnjoj izložbi radova studentica Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Univerziteta u Sarajevu.<h2>Spontanost stvaranja</h2>Kečo je za "Dnevni avaz“ rekla da kiparstvo doživljava kao osnovnu potrebu, a da je na početku sasvim slučajno odabrala taj smjer.- Jednostavno mi je neke stvari mnogo lakše reći kroz skulpturu, nego verbalno. Mislim da nisam ni na pola puta saznavanja o skulpturi i njenim mogućnostima i to je ono što me drži zaintrigiranom – kazala je Kečo.Kaže da ima mnogo umjetnika čijim radovima se divi, a koji rade nešto potpuno drugačije od onoga što ona radim. - Interesuje me previše različitih stvari da bih mogla da se obavežem na jedan omiljeni stil ili omiljenog umjetnika. Sve je već viđeno, mi sada na neki način kolažiramo svoju originalnost ili umjetnički potpis. Što je autor obrazovaniji i više izložen umjetnosti, to je originalniji, jer jednostavno raspolaže sa više informacija, koje unosi u svoj rad. Koji god oblik umjetnosti to bio – istakla je Kečo. Kečo je kazala da voli spontanost u procesu stvaranja, jer ako se radi po uputstvu, dobije se pristojan rezultat. - Od "pristojnosti“ u skulpturi mislim da nema ništa. Ako sve oko nas napreduje, smatram da treba i skulptura, pritom ne mislim samo na nove tehnike i materijale. Trudim se da pravim ono što nikada nisam vidjela, ili bar ono već viđeno, ali u potpuno novom ruhu. U mom procesu stvaranja često pustim da materijal odradi svoje, te onda prenosim ono što je u mom životu aktuelno na taj materijal. Moglo bi se reći da razgovaram sama sa sobom kroz proces stvaranja – kazala je Kečo.<h2>Nepostojeća publika</h2>Smatra da je naivno vjerovati da kiparstvo može promijeniti društvo, ali misli da može snažno djelovati na pojedinca.- Skulptura, i vizuelne umjetnosti općenito, se tu razlikuju od drugih umjetnosti, najprije muzike. Jako je teško ignorisati pjesmu, npr., jer je veoma očigledna, nametljiva. Ne možete je ne čuti, dok sve što je vizuelno, zahtijeva pažnju i posvećenost. Sada, kada je sve ubrzano, teško se fokusirati na nešto što prestaje biti vidljivo jednim okretom glave – istakla je Kečo.Kečo je kazala da BiH ima fantastičnih umjetnika koji, nažalost, nemaju gdje ni kome pokazati svoj rad. - Nije stvar samo u kvaliteti naših umjetnika, već u gotovo nepostojećoj publici. Ukoliko odete na 2-3 izložbe, primijetit ćete da su to sve isti ljudi, I to većinom ljudi iz branše, prijatelji i rodbina izlagača. Ne postoji kultura odlaska u galeriju, pozorište – rekla je Kečo.<h2>Ne pravi planove</h2>Kazala je da u svakom slučaju dolazi do nepredviđenih situacija. - Okvirno mogu reći da želim da nastavim da se bavim skulpturom, koliko god to teško bilo u našem društvu. Mislim da se bez upornosti i istrajnosti ne može uspjeti ni u čemu – poručila je Kečo.

Što je autor obrazovaniji, to je originalniji. Razgovaram sama sa sobom kroz proces stvaranja

Kečo: Sve oko nas napreduje, smatram da treba i skulptura

Aiša Kečo, studentica kiparstva, za "Dnevni avaz": Ne postoji kultura odlaska u galeriju

Komedija "Ludilo u…" u režiji Gorana Damjanca, bit će izvedena u petak, 8. novembra, u 20 sati na maloj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru, "Studio 64".Za "Avaz", reditelj Goran Damjanac je istakao da je predstava "Ludilo u..." nastala je na predlošku kratke drame Ežena Joneska (Eugena Ionesca) "Ludilo u dvoje", uz značajnu, izraženo autorsku adaptaciju dramaturškinje Jelene Paligorić – Sinkević.&nbsp;- Predstava se bavi arhetipskim odnosima u zajednici muškarca i žene. Na tragu Joneska, te odnose posmatrali smo optičkim spravama komedije apsurda u pokušaju da odgovorimo na pitanja - Koja je poveznica sa apsurdima savremenog svijeta? Da li uopšte arhetipovi postoje bez apsurda? I, zašto im se tako lako smijemo? Naziv predstave "Ludilo u …" završio bi sa "…svakom smislu" - kazao je Damjanac.

Damjanac je rekao kako su za njegov pozorišni razvoj zaslužena trojica ljudi sa sijedim brkovima.<h2>Put do reditelja</h2>- Kao mlad glumac-statista u KPGT-u, posmatrao sam Ljubišu Ristića kako ruiniranu beogradsku fabriku šećera pretvara u kazalište, pozorište, gledališče, teatar. Na osnovnim studijima Pozorišne režije, uz mentorstvo prof. emeritusa Svetozara Rapajića, naučio sam se važnosti erudicije. Da bi me na kraju mog formalnog učenja, u Skoplju, prof. Slobodan Unkovski svojim primjerom naučio presudnoj važnosti slobode, umjetničke i svake druge. Dakle, Ljuša, Toza i Unko - ljudi sa sijedim brkovima – istakao je Damjanac.Kazao je kako mu je bilo dosadno u poslijeratnom Brčkom, pa se tad rodila želja da igra neku predstavu.- Imao sam želju da igram neku predstavu, a nije imao ko da režira i da manje-više radi sve ostalo. Veliki Grotovski je zapisao da su svi režiseri neuspjeli glumci. U mom slučaju, složio bih se - dodao je Damjanac.Nakon premijere, održana je realizacija 41. Internacionalnih teatarskih susreta u Brčkom, a Damjanac je rekao da mu je to kruna višemjesečnog rada.- Vjerujem da smo kao festival i ove godine napravili korak unaprijed, prije svega proširenjem izbora predstava na Sjevernu Makedoniju, kao i inovacijama u pratećem programu, u kom od ove godine počinjemo stvaranje svojevrsne arhive. Nakon toga, očekuje me rad na novim režijama u zemlji i regionu – rekao je Damjanac.<h2>Nedostatak kadra</h2>Pozorište je uvijek u krizi, kazao je Damjanac, te dodao da se često najbolje pozorište dogodi u okolnostima velikih kriza. - Koliko god istine sadržano u ovoj, poetski oblikovanoj i utješnoj misli, svjedočim da pozorišta ostaju sa sve manjim brojem radnika. Da uprostim, princip je kad neki radnik ode u penziju, ne zapošljava se novi. Da li je problem što dame i gospoda koji odlučuju o finansiranju institucija kulture imaju malo ili nimalo sluha i opšteg poimanja specifičnosti umjetničkih djelatnosti? Da li se svi mi bavimo istim poslom ili se nalazimo na suprotstavljenim stranama!? Da li je teško "za svariti" koliko je u pozorištu važno imati dobrog stolara, krojača, inspicijenta, producenta, dramaturga, itd? O glumcima da ne govorim. Ponegdje to djeluje veoma tužno.Drugi veliki problem koji uočavam jeste izvjesna inertnost pozorišnih kuća u odnosu na moje mlađe kolege - pozorišne režisere. Često se čini da uprave pozorišta, (navodno) pritisnute ekonomskim zakonitostima tržista, nisu spremne da preuzmu rizik, neophodan da bi pozorište ostalo živo i zdravo. Ne ostavljaju prostor u kom bi mlad režiser ispitivao granice svog autorstva i "pekao zanat". Na sreću ima slučajeva koji će me demantovati, a jedan skoriji vidio sam u BNP Zenica, gdje su uprava i ansambl dali povjerenje Nerminu Hamzagiću, koji (još uvijek) pripada generaciji mlađih režisera. On im je na to povjerenje uzvratio dvjema uspješnim režijama. Kao režiser i pedagog Pozorišne režije imam veliku želju da takve primjere, u budućnosti viđam češče - završio je razgovor za "Avaz" Damjanac.

Predstava će biti izvedena u petak, 8. novembra, u 20 sati na maloj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru, "Studio 64".

Reditelj komedije "Ludilo u..." Goran Damjanac za "Avaz": Svi režiseri su neuspjeli glumci

Ivo Krešić, nagrađivani pozorišni i filmski glumac, član ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, već dvije godine oduševljava publiku u predstavi „Noć s Aleksom“.Predstava je biografska drama koja prikazuje lik Šantića u njegovim posljednjim danima, a ponovno izvođenje zakazano je 20. novembar u Mostaru.Krešić je za „Dnevni avaz“ rekao da priprema za takvu ulogu traži introspekciju i razumijevanje ranjivosti koje svako od nas nosi.<h2>Putovanje kroz vrijeme</h2>- Kroz proučavanje poezije i života Šantića pokušao sam osjetiti teret koji je nosio, njegovu ljubav prema Mostaru, prema zemlji, ali i unutarnju borbu. Imao je strast, snagu i slabosti - a to je ono što ga čini ljudskim. Takve uloge traže da se povežete s prošlošću i da nađete most prema liku – kazao je Krešić.Predstava je rađena kroz prisjećanje prošlosti, a Krešić je istakao da na nju gleda kao slaganje mozaika.- Pravi je izazov napraviti prijelaze koji su iskreni i uvjerljivi, a opet pokazuju kako se lik mijenjao kroz život. Osjećao sam se kao da putujem kroz vrijeme, kroz različite faze života, učeći o njemu s velikom pažnjom prema svakom detalju. Kada imate priliku igrati slojevitog lika, kao što je Šantić, pronalazite te dublje emocije u sebi, i to je proces u kojem sami rastete. Volim kad likovi traže da preispitujem sebe – poručio je Krešić.Krešić je kazao da mu je najteže bilo prikazati borbu i težinu Šantićeve unutrašnje dileme, njegove ljubavi i gubitke, ali i strahove.<h2>Simbol Hercegovine</h2>- On je bio simbol jednog vremena, jednog grada, cijele Hercegovine. Publika osjeća svaki trenutak iskrenosti, pa je odgovornost prenijeti sve nijanse lika kako bi se publika mogla povezati s njim, a istovremeno sačuvati poštovanje prema Šantićevoj ostavštini. Ovakvi likovi su dio naše priče, našeg identiteta, i kroz njih komuniciramo sa svojim korijenima, a istovremeno tu priču prenosimo publici, dajući im priliku da osjete djelić naše povijesti – dodao je Krešić.Želio bih da publika shvati kako se svi borimo s vlastitim strahovima, demonima i nesigurnostima, kazao je Krešić.- Noć s Aleksom za mene je priča o ljubavi, unutarnjim borbama i pokušaju pronalaska mira unutar sebe. Nadam se da im ta predstava može biti neka vrsta podsjetnika da nisu sami, da svi nosimo nešto što nas tišti, ali i da u sebi imamo snagu da se suočimo s time – poručio je Krešić.<h2>Bijeg od stvarnosti</h2>Krešić je kazao da je gluma za njega u početku bila samo način izražavanja i bijeg u svijet u kojem može biti neko drugi. - S vremenom sam shvatio da je ona mnogo više od toga – prilika za istraživanje ljudskih emocija i razumijevanje onoga što nas pokreće. Svaki lik kojeg igram nosi dio mene, ali i dio moga shvaćanja svijeta, i to mi daje nevjerojatnu slobodu, a svaki novi projekt donosi priliku za rast, za neko novo otkriće – rekao je Krešić.<h2>Uskoro na Netflixu</h2>Kazao je da uskoro očekuje premijeru filma „Miki“ u Slovačkoj, pod režijom Jakuba Kronera. - Krimi film o devedesetim godinama je u kinima postigao veliki uspjeh u Slovačkoj i Češkoj, a od 24. novembra bit će dostupan na Netflix platformi. Također, trenutno čitam nekoliko scenarija, među kojima je i jedan izuzetno zanimljiv triler mladog bh. redatelja. Tu je i projekt u koprodukciji s jednom njemačkom produkcijom, koji će se snimati iduće godine – istaknuo je Krešić.

Volim kad likovi traže da preispitujem sebe

Krešić: Osjećao sam se kao da putujem kroz vrijeme

Pozorišni i filmski glumac Ivo Krešić za "Dnevni avaz": Svi nosimo nešto što nas tišti

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras je premijerno izvedena predstava “Snjeguljica i sedam patuljaka”, nakon koje su ovacije publike trajale dugo.Večeras je uslijedilo reprizno izvođenje, a aplauzi su bili jednako snažni i oduševljenje publike ne jenjava. <h2>Ponosna sam</h2>Razgovarali smo s Albinom Huskić, koja je tumačila ulogu “Zle kraljice,” a za “Avaz” je rekla da se njeni utisci još sliježu.

- Za mene je ova prva noć bila izuzetno važna. Posebno mi je značajna jer sam prije dva dana obilježila deset godina radnog staža, tako da je ova uloga na neki način kruna tih deset godina. Osjećam se jako sretno i zahvalno, i mislim da je premijera prošla izuzetno dobro kod publike, kako među djecom, tako i među odraslima. Ponosna sam i zadovoljna čitavim ansamblom i načinom na koji smo iznijeli predstavu, jer ona je zaista izazovna - tehnički i glumački vrlo zahtjevna. Mislim da smo i sinoć i večeras uspjeli postići sve ono što smo željeli - naglasila je Huskić.<h2>Reakcija publike</h2>Huskić je kazala da je prezadovoljna reakcijama kako publike, tako i poznanika.- Stalno primam poruke od ljudi koje poznajem, ali i od onih koje ne poznajem, a koji su oduševljeni predstavom. Iskreno vjerujem da će ova predstava dugo, dugo živjeti na repertoaru. Bila je potrebna svima nama – ansamblu baleta, publici i pozorištu. Ova premijera je, po mom mišljenju, zaista bila pun pogodak, kako za pozorište, tako i za sarajevsku publiku - poručila je Huskić.Naredno izvođenje predstave “Snjeguljica i sedam patuljaka” zakazano je za 5. decembar, a karte su skoro rasprodane.

 Iskreno vjerujem da će ova predstava dugo, dugo živjeti na repertoaru

Balerina Albina Huskić za "Avaz": "Snjeguljica" je kruna mojih deset godina radnog staža

Novi Sad jučer je zadesila strašna tragedija kada se obrušila nadstrešnica Željezničke stanice, što je rezultiralo gubitkom života 14 osoba, dok ih je nekoliko povrijeđeno. Ovaj šokantan događaj potresao je cijeli grad, Srbiju i region, a građani i prijatelji nastradalih opraštaju se od tragično preminulih osoba.Ekipe vatrogasaca, uz pomoć bagera i teške mehanizacije, odmah su pritekle u pomoć i vrijedno radili na spašavanju preživjelih, pronalascima tijela nastradalih i raščišćavanju ruševina.&nbsp;Kako se vidi na fotografijama s lica mjesta, situacija na Željezničkoj stanici se smirila te je raščišćen veći dio. Policija u Novom Sadu i dalje ne dozvoljava pristup kako bi se osigurala sigurnost svih građana, ali i osiguralo utvrđivanje kako je došlo do tragedije.Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će danas početi utvrđivanje odgovornosti za ovu stravičnu nesreću i da će već danas biti ispitano 20 lica.Identificirane su sve preminule osobe, a u pitanju su, kako se navodi, S.F. (2018.), F.V. (2014.), M.A. (2008.), N.K. (2007.), A.R. (2004.), M.M. (2003.), H.S. (1997.), A.Ć.S. (1989.), S.V. (1979.), Đ.F. (1971.), G.R. (1966.), R.V. (1955.), K.M. (1948.), Š.Đ. (1947.).

Policija u Novom Sadu i dalje ne dozvoljava pristup kako bi se osigurala sigurnost svih građana

Evo kako izgleda Željeznička stanica Novi Sad: Raščišćen veći dio ruševina, manje ekipa na terenu

Zlatan Školjić je bosanskohercegovački nagrađivani glumac i član glumačkog ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Poznat je po svojim ulogama u filmovima i pozorištu, a njegov talent i sposobnost da oživi likove čine ga cijenjenim u domaćoj filmskoj industriji.Školjić je za "Dnevni avaz“ istakao da je najveća prekretnica njegove karijere bila glavna uloga Mikija iz predstave "Ukulele Jam“, u režiji Dine Mustafića.<h2>Manjak samopouzdanja</h2>- Predstava "Ukulele Jam“ je sigurno jedna od najznačajnijih predstava u mojoj karijeri, ali ona, nažalost, više ne igra, zaustavio ju je nesretni COVID-19. Radeći na toj predstavi stekao sam samopouzdanje koje mi je do tada bilo poljuljano. Od tada pa nadalje svemu što radim pristupam mnogo hrabrije i sa više slobode i vjere u svoje ideje – rekao je Školjić.Aktivno radi i u pozorištu i na filmu, te je istakao da mu se lako prilagoditi različitim ulogama i medijima.- Svaka nova uloga je novi početak. Svaki put kao da nikada nisam ni stao na scenu. Valjda je to razlog što je ovaj zanat toliko privlačan. Nikada nije dosadno. Daske koje život znače uvijek su mi privlačnije – kazao je Školjić.

Daske koje život znače uvijek su mi privlačnije. Bez kulture nećemo imati državu kakvu želimo

Školjić u ulozi Asada u filmu "Amanet“

Glumac i član ansambla BNP-a Zenica Zlatan Školjić za "Dnevni avaz": Patriotizam se dokazuje kroz kulturu

U Narodnom pozorištu Sarajevo, večeras je premijerno izvedena spektakularna baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka“ rađena na muziku Shostakovicha, Pavlovskog, Delibesa i Masseneta, u koreografiji i režiji Amaliae Mindrutiu.Ansambl baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, oduševio je sarajevsku publiku koja je bajku "Snjeguljica i sedam patuljaka“ ispratila višeminutnim ovacijama i aplauzom.Asistenti koreografkinje su Mia Jahić i Mihail Mateescu. Scenografska rješenja uradio je Josip Lovrenović, dok je kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža. Kreaciju maski potpisuje Maja Talović, a Moamer Šaković dizajn svjetla.Baletni spektakl "Snjeguljica i sedam patuljaka“, rađen prema istoimenoj bajci braće Grimm, sarajevska publika moći će pogledati i 2. novembra u 19:30 sati, te 5. decembra.

Ansambl baleta oduševio je sarajevsku publiku koja je bajku "Snjeguljica i sedam patuljaka" ispratila višeminutnim ovacijama i aplauzom

U Narodnom pozorištu premijerno izvedena baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka"

Univerzitet u Sarajevu - Pedagoški fakultet organizovao je promociju knjige "Jezička djelatnost čitanja - temelj funkcionalne pismenosti" autorica prof. dr. Mirele Omerović i Leile Hamzagić Kovačević, koja je upriličena u jučer, 31. oktobra 2024. godine u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.Omerović je za "Avaz" rekla da je čitanje najkompleksnija oblast navedenog predmetnog kurikuluma koja sadrži najbrojnije odgojno-obrazovne ishode u odnosu na ostale oblasti jezičkog izražavanja.&nbsp;- To je zato što razvojem vještine čitanja mlade osobe stječu najveći broj kompetencija potrebnih za uspješno djelovanje, život i rad u 21. stoljeću. Savremeni obrazovni sistemi usmjereni su na razvoj svih ključnih kompetencija čovjeka, od kojih je prva i osnovna kompetencija pismenosti ili komuniciranje na maternjem jeziku, čiji su razvoj i usavršavanje nemogući bez čitanja i pisanja kao složenih jezičkih djelatnosti koje se stječu učenjem. Poticanje razvoja i unapređenja komunikacijske kompetencije u ranoj dobi i u institucionalnom poučavanju maternjeg jezika uvelike ovisi o dinamici usvajanja čitanja, automatizaciji procesa čitanja i čitalačkim navikama učenika, što se svakako odražava i na njihovo učenje i ukupni uspjeh u školskim aktivnostima - kazala je Omerović.

<h2>Čitanje nije zanemareno</h2>Istraživački dio u procesu pisanja ove knjige bio je vrlo izazovan istakla je Omerović.- Dobili smo doista zanimljive povratne informacije od učenika sarajevskih gimnazija, koji su nam potvrdili da čitanje ipak nije zanemareno, ali je metodičke aspekte u poticanju čitalačkih navika potrebno suštinski mijenjati. Gimnazijalci su nam kazali da čitaju različite žanrove, posebno da više vole čitati knjigu u materijalnom obliku, listati njene stranice i družiti se s njom na taj način, samo im treba dati više mogućnosti izbora kad je riječ o određenim književnim djelima. Zastarjeli lektirni popisi ne mogu motivirati učenike na čitanje - dodala je Omerović.<h2>Moždana aktivnost</h2>Omerović je naglasila da su knjigu pisale sa zadovoljstvom nastojeći proniknuti u složene kognitivne procese obrade podataka uzimajući u obzir nevjerovatnu sposobnost ljudskog mozga. - Neurolingvisti ističu da se naše neuronske mreže „recikliraju“ za čitanje; ljudski je mozak plastičan i posjeduje impresivnu sposobnost preoblikovanja na temelju iskustva. Pismenost mijenja čovjekovu moždanu aktivnost, ima dugoročni utjecaj na moždane sklopove i utječe na anatomiju mozga, pri čemu lijevo okcipitotemporalno područje korteksa igra ključnu ulogu u prepoznavanju napisane riječi - rekla je Omerović.Kazala je da je knjiga namijenjena svima koji čitaju i čitanje doživljavaju procesom ključnim za duhovnu kulturu, unapređenje jezičko-komunikacijske i čitalačke kompetencije, te svima onima koji se aktivno zalažu za podizanje kvaliteta funkcionalne pismenosti u društvu.

Goran Vinčić, stand-up komičar, za "Avaz": Ostvario sam dječački san

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Aleksandra Mitrić-Štifanić za "Dnevni avaz": Želimo promovisati autorski pristup

“Kultart”: Sedmični pregled najvažnijih kulturnih događaja u BiH

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i reditelja Harisa Pašovića izvedena na 37. “Gavellinim večerima”

Ratko Teofilović uoči koncerta za "Dnevni avaz": Želim da naše pjesme dotaknu srca ljudi

Glumica i direktorica Maja Salkić za "Dnevni avaz": Nasilje i pedofilija nisu samo tema za naslovnice

Glumica Nikolina Marić za "Avaz": Nerad je smrt za glumca

Aiša Kečo, studentica kiparstva, za "Dnevni avaz": Ne postoji kultura odlaska u galeriju

Reditelj komedije "Ludilo u..." Goran Damjanac za "Avaz": Svi režiseri su neuspjeli glumci

Pozorišni i filmski glumac Ivo Krešić za "Dnevni avaz": Svi nosimo nešto što nas tišti

Balerina Albina Huskić za "Avaz": "Snjeguljica" je kruna mojih deset godina radnog staža

Evo kako izgleda Željeznička stanica Novi Sad: Raščišćen veći dio ruševina, manje ekipa na terenu

Glumac i član ansambla BNP-a Zenica Zlatan Školjić za "Dnevni avaz": Patriotizam se dokazuje kroz kulturu

U Narodnom pozorištu premijerno izvedena baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka"

Prof. dr. Mirela Omerović za "Avaz": Pismenost ima utjecaj na moždane sklopove i utječe na anatomiju mozga

Goran Vinčić, stand-up komičar, za "Avaz": Ostvario sam dječački san

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Aleksandra Mitrić-Štifanić za "Dnevni avaz": Želimo promovisati autorski pristup

“Kultart”: Sedmični pregled najvažnijih kulturnih događaja u BiH

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i reditelja Harisa Pašovića izvedena na 37. “Gavellinim večerima”

Ratko Teofilović uoči koncerta za "Dnevni avaz": Želim da naše pjesme dotaknu srca ljudi

Glumica i direktorica Maja Salkić za "Dnevni avaz": Nasilje i pedofilija nisu samo tema za naslovnice

Glumica Nikolina Marić za "Avaz": Nerad je smrt za glumca

Aiša Kečo, studentica kiparstva, za "Dnevni avaz": Ne postoji kultura odlaska u galeriju

Reditelj komedije "Ludilo u..." Goran Damjanac za "Avaz": Svi režiseri su neuspjeli glumci

Pozorišni i filmski glumac Ivo Krešić za "Dnevni avaz": Svi nosimo nešto što nas tišti

Balerina Albina Huskić za "Avaz": "Snjeguljica" je kruna mojih deset godina radnog staža

Evo kako izgleda Željeznička stanica Novi Sad: Raščišćen veći dio ruševina, manje ekipa na terenu

Glumac i član ansambla BNP-a Zenica Zlatan Školjić za "Dnevni avaz": Patriotizam se dokazuje kroz kulturu

U Narodnom pozorištu premijerno izvedena baletna bajka "Snjeguljica i sedam patuljaka"

Prof. dr. Mirela Omerović za "Avaz": Pismenost ima utjecaj na moždane sklopove i utječe na anatomiju mozga