Ime i prezime: Mirza Mustafagić.Datum i mjesto rođenja: 16. juli 1992., Tuzla.Čime se bavite: Influenser.Šta prvo uradite kad se probudite: Nažalost, uzmem mobitel u ruke.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Diplomirani sam pravnik, pa bih se, vjerovatno, bavio time.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Odmah sam otvorio svoju firmu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Voda.Najdraža pjesma: Svaka od Olivera Dragojevića.Šta gledate na televiziji: Netflix.Šta Vas nervira: Što svako ima mogućnost da napiše šta želi, a ne odgovara za to.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Ulaznice za koncert Adele.Čega se plašite: Da se nešto ne desi nekom meni dragom.S kim najradije pijete kafu: Ne pijem kafu, ali čaj pijem s dragim osobama.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Tamnoplava i narandžasta.Ko Vam je uzor: Svako ko živi pošteno u današnjem vremenu.Najdraži pisac: Meša Selimović.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Da nema ratova i svi budu zdravi.Omiljeni muzičar ili bend: Nina Badrić, Oliver Dragojević, Zdravko Čolić, Dino Merlin.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Voli me više od svega“, Mira Furlan.Tim za koji navijate: Sloboda.Omiljena narodna izreka: Hodaj, nebo strpljive voli.Koje pitanje najviše mrzite: Lična pitanja.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ahmed Nurudin.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan, Island, Brazil.

Istanbul mi je najdraži grad

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Ismar Žalica jedno je od najprepoznatljivijih imena mlađe generacije na polju grafičkog dizajna, fotografije i muzike. Dolazi iz umjetničke porodice; sin je poznatog bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice i glumice Jasne Žalica.Žalica je dio nesvakidašnjeg benda, koji je osnovan za predstavu "Blank“, koja je pravljena prema autobiografskoj knjizi Feđe Štukana. Osim Žalice, u bendu su i Štukan, pisac i glumac, Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, te glumac Aldin Omerović. Ovaj mladi umjetnik je za "Dnevni avaz“ otkrio da mu je predstava "Blank“ bila vrlo izazovan projekt u vrlo pozitivnom smislu.<h2>Tempo rada</h2>- Jako sam htio dizajnirati naslovnice albuma, vizuale i plakate za filmove i predstave. U svemu tome se izrodila i ljubav prema fotografiji koja mi je jedan od glavnih alata izvedbe mog izražaja u dizajnerskom smislu. Najizazovniji projekat definitivno je predstava "Blank“. Muzički sam morao biti jako spreman, navježban.&nbsp;Zahtijevala se spremnost komponovanja, prilagođavanja postojećih pjesama na licu mjesta ili u veoma kratkom roku. Pored toga, produkcija grafičkih elemenata je također zahtijevala spremnost i brzinu da bi se održao tempo rada. Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost prema kolegama glumcima, reditelju i generalno čitavoj ekipi. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj predstave. Jako intenzivno iskustvo iz kojeg sam jako puno naučio – kazao je Žalica.Istakao je da Štukana zna veoma dugo i da prema njemu ima veliku dozu poštovanja. - Osjećao sam se jako počastvovan kada me je zvao da učestvujem u predstavi. Probe benda su bile vrlo efikasne. Svi smo bili vrlo spremni za rad i čitav ansambl je davao svoj maksimum u datom trenutku. U par navrata sam bio jako zbunjen procesom, jer nisam navikao na ovakav rad, ali je bilo prezanimljivo gledati kako taj proces djeluje i sklapa predstavu i sve njene faktore u jednu cjelinu! Od glumaca, svirača, režisera Kokana Mladenovića, uživao sam u učenju od njih i sakupljanju novih umjetničkih iskustava i saznanja – rekao je Žalica. Do grafičkog dizajna došao je putem muzike, filma i pozorišta što smatra neraskidivom vezom. - Da nisam svirao, ne bih dizajnirao. Sjećam se kada sam prvi put vidio naslovnicu "Best of Joy Division“ sa fotografijom čiji je autor Kevin Kumnis (Cummins), a art direktor Petar Savilje (Peter Saville), da sam pomislio „pa ja bih htio napraviti nešto ovako!“ i u muzičkom i likovnom smislu. Moj pokušaj u tome je solo album "Three Suns“ pod pseudonimom "Typical Tourist“, gdje sam nastojao ispričati priču promjene individue kroz muziku i prateće vizuale i fotografije. Muzika uvijek inspiriše dizajn i fotografiju i obratno. Kao da nekada "vidite“ muziku i "čujete“ sliku – poručio je Žalica.<h2>Rad i trud</h2>Odrastanje u porodici umjetnika smatra prirodnim utjecajem na profesionalni put. - Film, muzika, pozorište i umjetnost su dio svakodnevnice. Pogotovo diskusija o umjetnosti. Kroz odrastanje otac je insistirao na tome da imam radnu etiku, disciplinu i da ne uzimam stvari zdravo za gotovo. Rad i trud je ključan, i razumijevanje onoga što radim. Neizmjerno sam zahvalan svojim roditeljima što su insistirali na ovim stvarima – istakao je Žalica. Otkrio je koji je najbolji savjet koji je dobio od roditelja.- "Daj sve od sebe u tom trenutku. Ne mora biti najbolje ikad, ali daj svoj maksimum koji je moguć u tom trenutku. Tako znaš da si uradio sve što si mogao.“ – kazao je Žalica.<h2>Štreberi benda</h2>Ispričao nam je anegdote s proba predstave "Blank“ s bubnjarem i glumcem Aldinom Omerovićem.- Omerović i ja smo konstantno poredili bilješke koje smo pravili na tekstu, scenoslijedima, konstrukcije pjesama, kao kad se poredi urađena zadaća prije časa u školi. Zvali smo sebe štreberi benda. Išlo je dotle da provjeravamo tiho iza kulisa da li je tempo uvodnog pulsa u predstavi dovoljno brz, par minuta prije nego ćemo izaći na scenu – ispričao je Žalica.<h2>"Typical Tourist“ i drugi album</h2>U skorije vrijeme ima želju da pod imenom "Typical Tourist" napravi drugi album.- Ali da ga ovaj put izvedem uživo uz jaču vizualnu podršku. Pogotovo nakon rada na Blanku. "Three Suns“ je bio početak, volio bih nastaviti njegovu priču. Imam nekoliko zapisanih ideja, a vidjet ću koju će formu to poprimiti – otkrio je Žalica.&nbsp;

Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj "Blanka"

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Hana Salihović je mlada operna pjevačica iz Sarajeva, koja svoju karijeru kiti uspjesima. Pored značajnih dosadašnjih uloga, Salihović se usavršavala na majstorskim radionicama kod istaknutih profesora i dirigenata iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Makedonije.Salihović je za "Dnevni avaz“ otkrila da će 9. maja učestvovati i na "Gala koncertu“ solista i hora Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).&nbsp;<h2>Glavna kočnica</h2>- Do kraja ove operne sezone, koja završava u junu ove godine, možete me gledati u repriznim izvođenjima dječije opere "Ježeva kuća“, Z. Vaude. Također bih trebala učestvovati u novoj premijeri američke opere "Gallantry“ koja je planirana za kraj juna – dodala je Salihović.&nbsp;Istakla je da joj je najteža uloga za savladati do sada bila uloga Doroteje, prve bosanske kraljice.- Iz opere "Tvrtko, kralj bosanski“, našeg bosanskohercegovačkog kompozitora Ammara Jažića. Izazov je bio taj što je to bila praizvedba i što ta muzika nikad prije nije bila izvedena. Naravno, zbog toga mi je bila još veća čast i odgovornost, i jako sam ponosna kako sam utjelovila tu ulogu – rekla je Salihović. Salihović je istakla da je razvoj opere u BiH posljednjih godina dosta napredovao.- Glavna kočnica za daljnji razvoj je ta što mi još nemamo svoj orkestar. Ne vidim značajniji napredak opere u našoj državi bez vlastitog orkestra – dodala je Salihović.<h2>Klasična muzika</h2>Ljubav prema klasičnoj muzici otkrila je veoma rano, a već sa šest godina upisala je klavir.- Ljubav prema operi sam otkrila kada sam završavala osnovu školu i osnovnu muzičku školu. Tada sam učestvovala u dječijem horu u operi „Carmen“, G. Bizeta u Operi NPS-a, i nakon toga sam bila sigurna da želim da nastavim da se školujem u tom pravcu. Tako sam upisala odsjek za Solo pjevanje u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, a kasnije i Odsjek za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu – kazala je Salihović.&nbsp;<h2>Uloga u "La Traviata"</h2>S velikom strašću i ambicijom sanja o danu kada će na sceni zablistati u ulozi Violette iz Verdijeve opere "La Traviata“.- To je prva opera i uloga u koju sam se zaljubila, i nadam se da ću se jednog dana moći ostvariti u glavnoj ulozi Violette. Pored te, želja mi je jednog dana ostvariti se i u ulozi Lucie di Lammermoor iz istoimene opere G. Donizettija. Želja je mnogo, a bila bih presretna ako bi se ostvarile, barem pola – poručila je Salihović.

Jako sam ponosna na predstavu "Tvrtko, kralj bosanski"

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne noći“, u subotu, 22. marta u 19.30 sati, sarajevska publika imat će priliku uživati u koncertu vrhunskog kvinteta "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.&nbsp;<h2>Snažan pečat</h2>Na čelu ansambla stoji izuzetna umjetnica i kompozitorica Tamara Obrovac, čiji su stvaralaštvo i talent višestruko nagrađivani. Ona je autorica muzike za brojne pozorišne i filmske projekte, a iza sebe ima impresivnu diskografiju od 13 autorskih albuma.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ Obrovac je istakla da je napravila muziku i za više od četrdeset predstava.&nbsp;- Teško je izdvojiti posebno drag projekat u Sarajevu, ali ima nekoliko redatelja sa kojima često i rado radim, a jedan od njih je i vaš Sarajlija Dino Mustafić čija me se predstava „Naš razred“ Kamernog teatra 55 vrlo dojmila – istakla je Obrovac.Njena muzika nosi snažan pečat istarskog dijalekta i tradicije, a za nju Istra predstavlja duhovno utemeljenje.&nbsp;- Tu osjećam pripadnost vlastitom zavičajnom okruženju kao prizmi odnosa prema svijetu i univerzalnosti. Tako je i nastao spoj Istre i džeza, kombinacija unutarnje istine i slobode improvizacije, u kojem je iznimno važna i sloboda izričaja koju dijelim sa sjajnim glazbenicima, koji svojim izvedbama učine moju glazbu kompletnom i uvijek drugačijom – rekla je Obrovac.Dodala je da publika u Sarajevu prilikom izvedbe može očekivati beskompromisnu predanost muzici.- Što se repertoara tiče, pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma, a odsvirat ćemo i dio novih skladbi. Sretna sam što sam okružena tako sjajnim glazbenicima, sviramo zajedno već više od dvadeset godina i kroz sve to vrijeme dijelimo veliku radost zajedničkog muziciranja – rekla je Obrovac.Sam ansambl okuplja muzičare iz različitih zemalja, a svaki muzičar ima svoj specifičan pristup instrumentu.<h2>Zvuk harmonike</h2>- Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe. Već sam zvuk harmonike sjajnog italijanskog harmonikaša Fausta Bečalosija (Beccalossi) donosi dašak Mediterana, a poseban filigranski pristup sviranju gitare i mandole Uroša Rakovca pridonosi harmonijskoj punoći i originalnosti zvuka ansambla, dok razigrana i ingeniozna ritam sekcija u sastavu Krunoslav Levačić (bubnjevi) i Žiga Golob (kontrabas) drži sve na okupu – dočarala je Obrovac.&nbsp;Istakla je kako ansambl priprema novi materijal, koji će se naći na albumu koji izlazi krajem ove ili početkom sljedeće godine. - To su moje nove skladbe, koje smo početkom ove godine odsvirali na svega nekoliko koncerata, uz jako lijepe reakcije publike, što me posebno veseli – otkrila je Obrovac.&nbsp;<h2>Šetnja Sarajevom</h2>Obrovac je istakla da joj je uvijek drago doći u Sarajevo.&nbsp;- U proteklih dvadeset godina u Sarajevu sam nastupala svega nekoliko puta, a duže sam boravila kada sam radila glazbu za predstave, pa sam imala vremena uživati u šetnjama gradom. Veselim se koncertu – dodala je Obrovac.

Pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma. Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Kamernog teatra 55 Adna Rizvan govorila je o o predstavi "Blank", koja je adaptacija istoimene autobiografije Feđe Štukana, čija premijera je održana 10. marta u Kamernom teatru 55.&nbsp;Kakav je proces rada, šta je sve bilo potrebno uraditi, na šta obratiti pažnju, sve su to pitanja na koja odgovore daje Rizvan.<h2>Naučene lekcije</h2>- Bilo je različitih izazova, neki su bili lakši, a neki idalje zahtijevaju dosta truda. Ipak, mislim da ćemo svi izaći iz ovog procesa s mnogo naučenih lekcija, kako u međuljudskim odnosima tako i u profesionalnom smislu. Predstava "Blank“ je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom, što je za mene bio potpuno novi izazov. Imati "full“ bend uživo, toliki broj glumaca na sceni Kamernog teatra, koji nije veliki prostor, bio je ozbiljan poduhvat. Proces je trajao neka dva mjeseca, što nije mnogo vremena, pa je sve bilo još zahtjevnije – istakla je Rizvan. Još od djetinjstva se rodila ljubav prema pozorištu, a Rizvan je istakla da je kroz Teatar Fedra u Bugojnu razvila ljubav prema umjetnosti.- U Kamernom teatru sam nešto više od godinu i zaista mi je drago što imam priliku raditi u ovom kolektivu. Jedan od prvih značajnijih projekata bio je „Malograđanska svadba“ reditelja Paola Mađelija (Magellija). To je ujedno bila i prva profesionalna predstava koju sam radila, pa bih nju izdvojila kao svojevrsno „vatreno krštenje“. Izdvojila bih i Dramski studio 55 za srednjoškolce, kao i predstavu „Blank“, koja je nešto potpuno drugačije – kazala je Rizvan.<h2>Malo trikovi</h2>Dodala je da, kao mlada osoba u BiH, u bilo kojem poslu, moraš biti jako strpljiv, uporan i hrabar. - Bez tih osobina prosto nije moguće uspjeti, s obzirom na sve izazove, prepreke, rizike i strahove s kojima se susrećemo. To su možda neke od ključnih vještina koje bih izdvojila i koje još, naravno, treniram kroz različite situacije, pokušavajući da ih usavršim koliko god je moguće. Da nismo svi bili uporni u predstavi "Blank“ i da nismo vjerovali da će projekat zaista biti uspješan i ispričati priču koju treba, vjerovatno bih odustala mnogo ranije i možda nikad ne bih ni završila produkciju.&nbsp;To su te neke male vještine i trikovi koje producenti moraju imati „u malom prstu“ da bi uspješno obavljali svoj posao. Na kraju dana, moramo „prodati“ sve to što radimo, iako mi se ta riječ čini pomalo gruba jer ono što radimo u pozorištu ima mnogo veću vrijednost od same prodaje – naglasila je Rizvan.<h2>VR tehnologija</h2>Za nekoliko dana kreće u novi proces, priprema za predstavu "Stečak Lend“ s Udruženjem "Digi.ba“. - To je veliki projekat koji je već započeo i donosi jednu pravu inovaciju u pozorište jer će to biti predstava u kojoj se koristi VR tehnologija, a glumci će je koristiti kao vrlo važno sredstvo. Paralelno s tim, uskoro krećemo i u proces s rediteljem Harisom Paševićem, što će također biti izazovno, posebno jer je on bio moj profesor na Akademiji – izdvojila je Rizvan.

Predstava je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom

Rizvan: Moramo "prodati" sve to što radimo 

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Bh. glumica Ejla Bavčić tokom svoje karijere ostvarila je zapažene uloge, a za svoj rad je i višestruko nagrađivana.&nbsp;Jedna od nagrada bila je i za najbolju žensku ulogu u predstavi "Balkanski špijun u Sarajevu“, u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića, a po tekstu Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film.&nbsp;<h2>Izazovi uloga&nbsp;</h2>Bavčić je za "Dnevni avaz“ kazala da je bila mlada kada joj je povjerena uloga, ali i da je ponosna šta je uspjela ostariti za nju i uz nju.&nbsp;- „Balkanskog špijuna“ igramo već 13 godina, ali sjećam se da je najvažnije bilo zaboraviti film i prilagoditi se onom "u Sarajevu“ u nazivu predstave – dodala je Bavčić.&nbsp;Istakla je da je teško i gotovo nemoguće izabrati najdražu i najmanje dragu ulogu.- Svaka uloga je podjednak izazov. Sa svakom novom krećete ispočetka da upoznajete osobu koju glumite, pokušavate proniknuti u njene motive, emotivne i praktične reakcije, postati ona. Načelno, možda sa najviše nježnosti gledam na uloge sa kojima sam bila najmanje zadovoljna, ali sa ulogama vam je kao sa djecom. Ni jedno ne volite više ili manje, samo ih volite drugačije, što je uslovljeno njihovom prirodom i vrstom ljubavi koja im je potrebna – kazala je Bavčić.Svoju karijeru gradi od pozorišta do filma i televizije, te otkriva da je za svaki medij različit tempo rada.&nbsp;- Na filmu i televiziji sve ide brže, rascjepkanije. Pozorište vam omogućava da konstantno živite u ulozi i da igrate „hronološki“. Pozorišna scena ograničena je finansijskim mogućnostima. Voljela bih vidjeti više posvećenosti, logističke i artističke hrabrosti. Voljela bih i kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, kada bi se postojeće, dobro posjećene predstave igrale redovno – rekla je Bavčić.&nbsp;<h2>Drugačiji uvid</h2>Smatra da je pozorište moćan alat za društvenu kritiku.&nbsp;- Svakako, moć alata uvijek zavisi od onoga ko se njim služi. Predstave nam nerijetko daju jedan drugačiji uvid u svijet u kojem živimo i priliku da se osvrnemo na probleme sa kojima se kao društvo suočavamo, ali ja bih lično voljela da smo još iskreniji i još hrabriji – poručila je Bavčić.&nbsp;<h2>Evropske turneje&nbsp;</h2>U budućnosti Bavčić u planu ima nekoliko evropskih turneja s koprodukcijskim predstavama nastalim pod vodstvom Qendra Multimedia s Kosova.- Sa njima sarađujem od 2022. godine. Novi projekat&nbsp;me očekuje i u NPS-u, kao i igranje predstava u matičnoj kući i Kamernom Teatru 55 – dodala je Bavčić.&nbsp;

Voljela bih kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, istakla je glumica

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Nakon više od godinu pauze, snimanje filma "Testament“ reditelja Mirze Begovića nastavit će se za manje od mjesec. Ovaj film predstavlja nastavak uspješnog ostvarenja "Amanet“ iz 2022. godine, filma koji je postao najgledaniji domaći film te godine.<h2>Društveno stanje </h2>Nusmir Muharemović, koji je utjelovio ulogu Dževada, za "Dnevni avaz“ otkrio je da je sam lik po svojoj prirodi dobar, požrtvovan i duhovit. - Njegov je put često ispunjen pronalascima sitnih nedostataka u društvu koje kroz pomalo naivne i duhovite prevare ispravlja u svoju korist. U isto vrijeme lik Dževada je pokazatelj svevremenog društvenog stanja na ovim prostorima, ispunjenog anomalijama na koje niko od nas nije imun. Ovakve likove vole glumci ali i publika. Šarmantan, sitni lopov, odan prijatelj, vjeran u ljubavi, a opet nikad ne znamo šta je njegov sljedeći potez. A da li se nešto promijenilo? Jeste, stariji je dvije godine i poslove širi i na Zenicu – dodao je Muharemović. Film će otvoriti i fenomen Željezare i željezarskih radnika s početka devedesetih godina. - Zenica je grad u kojem živim i o kojem sam naučio mnogo toga u posljednjih petnaestak godina. Ono što je zajedničko Zenici i Zavidovićima u kojima sam odrastao je upravo taj industrijski, radnički duh grada. Fenomen plate koja se dijelila svakog petnaestog u mjesecu, kao i kafana u kojima su pojedinci isti dan ostavljali cijelu platu. Željezara je ustvari bila grad u gradu. U Zenici i danas sve "miriše“ na Željezaru tako da nije bilo teško istraživati, trebalo je samo gledati oko sebe, slušati i upijati taj „miris“ – kazao je Muharemović.<h2>I dobri i zli</h2>Istakao je da se, u odnosu na prethodni film Mirze Begovića, radi o mnogo boljem, ozbiljnijem i zanimljivijem scenariju. - Mirza je beskrajno talentovan čovjek, a prethodni film je bio pokazatelj da može i zna, i mislim da je sad mnogo hrabrije i odvažnije ušao u cijelu priču. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“. A što se tiče Dževada, on će ovaj put „biti“ i doktor i advokat i preprodavač željezarskih rukotvorina, jednostavno čovjek se prilagodio okruženju.&nbsp;Očekuju vas nove slatke prevare koje će možda konačno doći na naplatu i film o tome što smo bili i o tome što u suštini jesmo i danas. Kako kaže Meša: „I dobri i zli i sve između toga“ – otkrio je Muharemović.<h2>Film s dušom</h2>Muharemović je rekao da je ovo film o običnom malom čovjeku s početka devedesetih koji i ne sluti kakvo zlo će doći kroz dvije godine u živote. - Bit će to film sa mnogo duše, mnogo smijeha ali i suza. Ljubav, prijateljstvo, borba, prepreke, tradicija, samo su neki od motiva koji će ga krasiti. Smatram da će ovo biti film kojem će se publika vraćati iznova jer ljudi vole filmove u kojima prepoznaju svoje borbe, svoje težnje, čežnje, uspjehe i neuspjehe – poručio je Muharemović.&nbsp;

U Zenici i danas sve "miriše". na Željezaru. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Na sceni Kamernog Teatra 55 će 15. marta u 20 sati će biti izvedena predstava “Ljubavnice”, u režiji Jovane Tomić.Ova provokativna i beskompromisna predstava donosi priču o ženama koje se suočavaju s nepravdom, pritiscima i društvenim normama koje ih oblikuju.Kroz snažnu glumačku interpretaciju i intrigantnu dramaturgiju, “Ljubavnice” otvaraju pitanja slobode, ljubavi i preživljavanja u patrijarhalnom sistemu. Da li su žene zaista one koje biraju ili su samo figure u tuđoj igri moći?Predstava “Ljubavnice” postavlja pitanja o poziciji žena u društvu, njihovoj ulozi u odnosima moći i granicama slobode. Ovo je priča koja provocira, inspiriše i tjera publiku na razmišljanje.Ne propustite priliku da budete dio ove uzbudljive teatarske večeri u Kamernom Teatru 55!

Predstava “Ljubavnice” postavlja pitanja o poziciji žena u društvu, njihovoj ulozi u odnosima moći i granicama slobode

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Izložbe talentirane slikarice iz Sanskog Mosta Emine Alagić privlače pažnju širom BiH, ali i regiona. Alagić je za "Dnevni avaz“ otkrila da emocija za izradu portreta i figurativnog slikarstva dolazi iz unutarnjeg poriva i naleta inspiracije.<h2>Lažna skromnost </h2>- Sve što je u duši, lijepo je i u samoj vanjštini i od toga mi proizilazi ta neiscrpna inspiracija za detaljima koji su u crtama lica, pokretima. Volim klasiku u svakom obliku i svi stari majstori slikanja su krenuli od portreta i figure, jer je to i najteže slikati. Inspiriše me i sama filozofija života, muzika, melodija, ritam, pjesništvo, film i međuljudski odnosi. Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku, ono što me izbaci takta je lažna skromnost i pohlepa. Ljudski likovi su za mene most između fizičkog i duhovnog svijeta. Kroz njih istražujem suštinu ljudske prirode – kazala je Alagić.Njena djela prepoznata su među svjetskim kolekcionarima, a, kako kaže, do toga je došlo svakodnevnim radom na sebi, na slikama i privatnim odricanjima.Veza između klasične umjetnosti i savremenih tehnika joj je jako važna.- Iako sam slikala na klasičnim akademijama uz ruske i italijanske slikare koji prvobitno njeguju tradiciju renesansnu u Firenci, spajam ponegdje i moderniji pristup. Nemam granica, umjetnost je sloboda. Za klasično slikanje, pogotovo portretiranje, i figurativno treba najviše vremena i rada, danas je većinom sve skrletno i brzo, kapitalistički. Vjerujte da me najviše strpljenja u životu pored životnih okolnosti naučilo baš slikanje, čist um i fokus su sastavni dio – rekla je Alagić.<h2>Vedra istina</h2>Istakla je da je sposobna stvoriti nešto ni iz čega, kao i običnu zemlju napraviti pigmentom ako treba.- Ne bih se žalila na resurse nigdje, naviknuta sam na neimaštinu, neuslove, u zoni komfora se svakako većinom ne stvara. Izazov u BiH su ljudi koji se guraju i laktaju u umjetnost na silu, ekonomsko i socio-političke malverzacije, naš sistem vrijednosti, obrazovanja, stanje svijesti našeg prosječnog čovjeka koji želi samo svoje nagone da zadovolji, kojeg estetika, lijepo i duhovnost ne zanimaju. Nije pesimistično reći istinu, samo moja istina može biti samo optimistična i vedra, jer moj um je takav, a iz njega sve počinje – poručila je Alagić.<h2>Pariz, Zagreb, Italija, Švedska...</h2>Alagić već sprema grupnu izložbu za Soho galeriju u Parizu i Švedskoj.- I Zagreb će biti na proljeće ove godine i nadam se slikanju u Italiji i u Sarajevu. Također, želim objaviti jednu stručnu literaturu kad već dođe vrijeme za to, ako jednoj osobi bude od koristi nekad, bila bih zadovoljna – naglasila je Alagić. Kroz harmoniju boja, oblika i forme koje spajam i kroz prizmu bh. tradicije nastojim podsjetiti publiku na ljepotu i kompleksnost života i njenu jednostavnost, rekla je.

Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) večeras će biti izvedena predstava "Andrić: Moram da progovorim", autora i režisera Nebojše Šurlana (20:00).&nbsp;Ova izvedba predstavlja prvi put da se Šurlan, nakon rata, vraća na scenu Sarajeva.Šurlan je za "Dnevni avaz" istakao da mu je Sarajevska publika izuzetno važna jer je upravo u Sarajevu završio Akademiju i napravio svoje prve profesionalne pozorišne korake. - Još tokom studija pokrenuli smo “Teatar Obala”, gdje su nastale predstave “Audicija” i “Ples osamdesetih”, a kasnije i kultna predstava “Buba u uhu”. Nakon toga, bio sam član Kamenog teatra, gdje sam igrao u predstavama “Plava Jevrejka” i “Pokojnik Branislava Nušića”.&nbsp;

Naravno, nakon 1992. godine svi znamo šta se dogodilo, i tada sam otišao u Beograd. Ovo je prvi put nakon toliko godina da se vraćam u Sarajevo s autorskom predstavom, i moram priznati da osjećam veliku tremu, ali istovremeno i ogromno zadovoljstvo što ponovo nastupam pred publikom koja mi toliko znači - kazao je Šurlan.<h2>Prepoznatljivo pozorište</h2>Istakao je da je Sarajevo uvijek je znalo prepoznati kvalitetu i dobro dobro pozorište.- Uvijek nagrade kvalitetan rad aplauzom i posjetom. I sada, vidim da neke predstave u Sarajevu postaju pravi hitovi, jer publika jednostavno prepozna što je vrijedno.&nbsp;Kada smo pokrenuli “Teatar Obala”, za samo mjesec dana postao je kulturni centar i pozorište prepoznatljivo u Sarajevu. I tu su nastajali dugi redovi, a mnogi su odrasli uz naše predstave. Oni koji su otišli širom svijeta i danas pamte naše predstave kao nešto zaista fenomenalno - dodao je Šurlan.<h2>Andrić i Sarajevo</h2>Andrićevo viđenje Sarajeva imalo je najviše uticaja na pristup u kreiranju ove predstave.- Andrić je upravo ovdje išao u školu, a cijeli njegov književni opus vezan je za Bosnu. Za vrijeme osmanskog carstva, većinu svog rada posvetio je Bosni. Druga važna stvar je da je Andrić Nobelovu nagradu, u iznosu od milion dolara, donirao za razvoj biblioteka u Bosni. Također, nakon smrti svoje porodice, poklonio je svoju rodnu kuću u Višegradu. Zbog svega navedenog, Sarajevo ima duboko sentimentalno značenje za mene - istakao je Šurlan.U Sarajevu je nedavno boravio nekoliko dana te je vrijeme iskoristio da obnovi stare emocije.- Šetajući gradom, od Baščaršije prema Bistriku, gdje je Andrić stanovao, pa sve do Marindvora. Prolazio sam i pored gimnazije u kojoj je Andrić nekada učio. U jednom trenutku, osjećao sam se kao da sam sam postao Ivo Andrić. Šetao sam u dugom kaputu, uživajući u energiji koju Sarajevo pruža, i bio ispunjen pozitivnim emocijama - rekao je Šurlan.

Istakao je da je Sarajevo uvijek je znalo prepoznati kvalitetu i dobro dobro pozorište

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Nakon velikog uspjeha i rasprodatih premijera u Sarajevu i Banjoj Luci, hit komedija "Večeras smo sami“ kreće na turneju širom Bosne i Hercegovine.Ljubitelji pozorišta imat će priliku uživati u ovoj duhovitoj i emotivnoj priči koja na iskren i komičan način oslikava muško-ženske odnose, brak, nesporazume i sve one sitnice koje nas ponekad razdvajaju, ali nas još češće povezuju.Uz fantastične glumce Natašu Aksentijević i Semira Gicića, publika će doživjeti večer ispunjenu smijehom, emocijama i prepoznatljivim životnim situacijama. Turneja počinje 5. aprila u Mostaru, nakon čega slijede izvedbe u Zenici, Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini i Prijedoru, gdje će predstava biti izvedena do 17. aprila.Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da se nasmijete, zabavite i možda prepoznate u nekim od situacija koje će vas podsjetiti na ono što je zaista važno u životu.

Uz fantastične glumce Natašu Aksentijević i Semira Gicića, publika će doživjeti večer ispunjenu smijehom, emocijama i prepoznatljivim životnim situaci

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55 s ponosom najavljuje projekat "Djelidba po BiH", podržan od strane Švicarske ambasade u Bosni i Hercegovini.Ovaj projekt, osmišljen s ciljem promoviranja temeljnih vrijednosti društva i zajedništva, posvećen je miru, pomirenju, jedinstvu i multikulturalnosti na prostorima Bosne i Hercegovine.&nbsp;Projekt je počeo od marta 2024. i završava se u martu 2025. godine, a njegova realizacija obuhvata dvanaest gostovanja predstave “Djelidba”, autora Skendera Kulenovića, u režiji Aleša Kurta, u manjim mjestima i gradovima širom Bosne i Hercegovine.<h2>Početak turneje </h2>Predstava Djelidba ansambla Kamernog teatra 55 započela je svoju turneju 28. marta 2024. godine gostovanjem u Kulturnom centru u Goraždu. Sljedeće izvođenje upriličeno je 17. aprila u Derventi, gdje su domaćini bili Centar za kulturu Derventa i Udruženje žena Derventa.Turneja je nastavljena 18. aprila gostovanjem na Festivalu Milica u Šamcu, značajnom kulturnom događaju posvećenom pionirki pozorišne i filmske kostimografije Milici Babić Andrić, supruzi nobelovca Ive Andrića.

Predstava Djelidba izvedena je i u Gradskom pozorištu Semberija u Bijeljini, kao i u Centru za kulturu Lukavac. Također, u sklopu 26. Festivala scenskih umjetnosti Bihaćko ljeto, ansambl je gostovao u Bihaću, a izvedba je upriličena i u Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje u Bosanskoj Krupi. Turneja je obuhvatila i gostovanje u Kulturnom centru Srebrenica, pružajući publici širom zemlje priliku da uživa u ovom značajnom pozorišnom djelu.<h2>Zakazani datumi</h2>Turneja nastavlja 17. marta gostovanjem u Narodnom sveučilištu u Livnu. Dan kasnije, 18. marta, predstava će biti izvedena u Kulturno-informativnom centru u Tomislavgradu. Potom će 19. marta ansambl nastupiti u Centru za kulturu u Travniku. Završnica turneje zakazana je za 20. mart, kada će Djelidba biti izvedena u Kulturno-sportskom centru u Bugojnu.- Ovim putem se zahvaljujemo Švicarskoj ambasadi na divnoj i profesionalnoj saradnji, u nadi da ćemo i u budućnosti realizovati nove zajedničke projekte. Sve predstave će biti izvedene u 19:30 sati. Cilj projekta “Djelidba po BiH” je promicanje pomirenja na prostorima Bosne i Hercegovine, te poticanje razumijevanja, suživota i zajedništva među različitim etničkim skupinama. Kamerni Teatar 55 prepoznaje važnost umjetnosti u procesu pomirenja i jedinstva te je kroz ovaj projekt aktivno podržavao dijalog i razumijevanje među građanima cijele države - saopćili su iz Kamernog teatra 55.<h2>Prvo izvođenje datira iz 1948. godine</h2>Drama “Djelidba” Skendera Kulenovića je komedija u tri čina, a prvu verziju pozorišnog izvođenja imala je 1948. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Radnja ove komedije je smještena u bosansko selo, neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Zaplet se dešava oko humanitarne pomoći, koja treba da stigne i da se podijeli narodu. Međutim, u podjelu pomoći se upliću prsti lokalnih moćnika, koji po nacionalnom ključu što više pomoći nastoje namaknuti svome selu i svome narodu. U cijeloj zbrci oko spiskova za dodjelu pomoći, humanitarni konvoj dolazi i prolazi, a lokalni narod ostaje praznih ruku.U predstavi igraju: Gordana Boban, Vanesa Glođo, Sabit Sejdinović, Nedim Džinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Elma Juković, Amar Čustović, Enes Kozličić.

Ovaj projekt, osmišljen s ciljem promoviranja temeljnih vrijednosti društva i zajedništva, posvećen je miru, pomirenju

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Bh. vizualni umjetnik Amer Hadžić poznat je po svojim radovima koji istražuju kontradikcije modernog društva kroz simboliku tradicionalne bosanske kuće. On je za „Dnevni avaz“ istakao da je bosanska kuća za njega simbol postojanosti, sklada, ali i zadržanog osjećaja za mir i intimu.<h2>Zub vremena</h2>- Mnogo je značajna s obzirom na to da sam i sam odrastao u sarajevskim starogradskim mahalama, gdje sam kao dijete prošao i kroz rat. Samim tim, bosanska kuća za mene je mistično utočište i bitan reprezentant mog identiteta. Isprva sam je koristio u tom svojstvu te sam nju i njene strukture predstavljao kao prostore koji odišu svim navedenim vrijednostima, a pri tome im dajući i ličnu umjetničku notu. Kasnije sam shvatio da ta struktura može postojati kao podloga za nove, savremene tendencije i ideje. Isto kao što je zub vremena uticao na ovaj autohtoni arhitektonski slog, tako i današnja urbana sredina mijenja njegovo značenje te mu daje novi kontekst – kazao je Hadžić.Istakao je da je u čitavom regionu BiH najnezahvalnija za bavljenje bilo kakvim oblikom likovne umjetnosti.

- Izvoz umjetničkih djela, odnosno sticanje potrebne papirologije za izvoz, apsolutno je grozomoran proces koji može trajati i do 30 dana. Niti u jednoj okolnoj državi za taj proces nije potrebno više od tri dana. Osim toga, BiH daleko najmanje ulaže u kulturu po glavi stanovnika na čitavom Balkanu. Samim tim, fondovi za sufinansiranje projekata su gotovo nepostojeći. Mislim da od državnih institucija imamo tri konkursa u toku godine s vrlo ograničenim budžetima. O ovome govorim s obzirom na to da je napraviti umjetničku manifestaciju ili izložbu bilo gdje jako skupa priča. Prosto rečeno, na našoj kulturi se nije radilo još od doba Jugoslavije – poručio je Hadžić.<h2>Izložba u SAD</h2>Kako je istakao, imao je čast da bude dijelom prve kolekcije savremenih vizualnih umjetnika u SAD koja je prije manje od mjesec predstavljena u Njujorku.- I ta priča prema svemu sudeći ove godine treba da se nastavi. Mimo toga, siguran sam da će se ostvariti još neki izlagački poduhvati. Došao sam u doba kada mi nije bitan kvantitet nego ciljano idem ka kvalitetu predstavljanja umjetničkog rada – istakao je Hadžić.<h2>Izlaganje u Beču</h2>Nedavno je imao izložbu u Beču pod nazivom „Faces between charmand harm“ koju je napravio s kolegom i autorom Denisom Haračićem.- Moj rad je do sada u Beču izložen pet puta, te je i sada kao ranije izložen u kolaboraciji sa firmom SplitArt. Radi se o organizaciji koja zastupa i promovira umjetnike, te u ovom slučaju i Denis i ja sarađujemo s njima. Samo iskustvo koje Beč pruža dosta je drugačije od onoga na šta smo mi u BiH navikli. Skromne okolnosti koje su, nažalost, prisutne u našoj kulturi su zamijenjene jednim pristupom baziranim na jasno ustrojenom galerijskom sistemu i hijerarhiji. Beč predstavlja jedan od bitnijih evropskih centara kako savremene tako i klasične umjetnosti – kazao je Hadžić.

Daleko najmanje se ulaže u kulturu po glavi stanovnika na čitavom Balkanu

Hadžić: Nije mi bitan kvantitet nego ciljano idem ka kvalitetu

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

Pravo osvježenje na baletnoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) Luiza Eskamila Rodrigez (Luisa Escamilla Rodríguez) stiglo je prije dvije godine i još oduševljava publiku svojim nastupima.&nbsp;Ova talentirana meksička balerina, školovana na Nacionalnoj školi klasičnog i savremenog plesa u Meksiku, donijela je dašak elegancije i strasti prema umjetnosti.Rodrigez će uskoro igrati u baletu "Grk Zorba“, a za "Dnevni avaz“ istakla je da je u ovoj produkciji najviše inspirira što opera, orkestar i plesači zajedno pričaju priču.<h2>Harmonija scene</h2>- Zaista je uzbudljivo i impresivno doživjeti ove tri prelijepe umjetnosti spojene u jednoj predstavi. Vjerujem da će publika biti oduševljena, jer je riječ o snažnoj priči ispričanoj kroz izvanredne izvođače. Proces rada s koreografom Konstantinom Kostjukovom traje već duže vrijeme, jer veliki broj umjetnika na sceni zahtijeva savršenstvo u svakom detalju. Naš cilj je da publika vidi harmoniju i jedinstvo, kao da dišemo kao jedno – rekla je Rodrigez. Putovanje iz Meksika u Sarajevo je bilo neočekivano iskustvo kojim se ponosi. - Tek sam diplomirala na „Escuela Nacional de Danza Clásica y Contemporánea“ u Meksiku i počela slati audicije širom svijeta. Narodno pozorište u Sarajevu prvo je ponudilo audiciju mom prijatelju, a zatim i meni. Već sljedeći dan rezervisali smo letove, a četiri dana kasnije našli smo se na sceni, spremni za novi početak. Bila je to odluka trenutka – ili iskoristiti priliku ili je pustiti da prođe. Rizikovali smo i prešli okean samo zbog audicije. Srećom, bili smo primljeni i ta hrabrost se isplatila – otkrila je Rodrigez.

Najveći izazov je bio samo prilagođavanje ansamblu zbog jezika.- Ples je već jezik i mogu razumjeti sve što se tiče baletnih koraka, ali pratiti sve korekcije bio je zanimljiv proces. Ansambl je bio veoma ljubazan prema meni i uvijek su mi pomagali da prevedem sve što je bilo teško.&nbsp;Ansambl je vrlo raznovrstan, svako ima nešto lijepo što mogu naučiti i to mi se jako sviđa – istakla je Rodrigez.<h2>Ambasadorica brenda</h2>Također, Rodrigez je ambasadorica meksičkog brenda plesne odjeće "Modanza Dancewear“.- Biti ambasadorica brenda bila je prava čast, posebno zato što je to meksički brend. Smatram ako se trudim, da sam nezaustavljiva, puna boja i snage, puno radim, ali poseban sastojak su uvijek strast, strpljenje i ljubaznost.&nbsp;Kroz taj brend mogu inspirisati nove generacije u Meksiku da vrijedno rade i slijede svoje snove, ali i pokazati svijetu šta Meksikanci mogu – dodala je Rodrigez.<h2>Neostvarena želja</h2>Rodrigez je otkrila da joj je želja igrati u baletu „Manon“ koji je obilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu.- Pored toga svaka izvedba je ostvarenje sna, pa uvijek dajem sve od sebe i uživam svaki put kada izađem na scenu – dodala je Rodrigez.

 Bila je to odluka trenutka – ili iskoristiti priliku ili je pustiti da prođe

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu večeras će premijerno biti izvedena dugoočekivana predstava "Blank“, koja je nastala prema istoimenoj autobiografiji Feđe Štukana.Projekt je realiziran u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Udruženja "Moje pozorište“, pod rediteljskom palicom Kokana Mladenovića, jednog od najistaknutijih pozorišnih reditelja u regiji.&nbsp;Veliko interesovanje publike i visoka očekivanja prate ovaj događaj, a premijera je već unaprijed rasprodana, kao i dva reprizna izvođenja zakazana za 11. i 12. mart.<h2>Emocionalna nit</h2>Roman "Blank“ objavljen je 2018. godine i od tada je postao bestseler u nekoliko država regiona, a preveden je na brojne jezike. Štukan je prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost. Knjiga je napisana izuzetno direktnim stilom, bez uljepšavanja, što je čitaoce ostavilo bez daha.&nbsp;Sirova iskrenost ovog djela izazvala je brojne reakcije i među publikom i među kritikom, zbog čega je roman doživio više izdanja. Upravo ta autentičnost i neposrednost, kako je i sam Mladenović rekao, inspirisale su ga da “Blank“ prenese na pozorišne daske, zadržavajući njegovu snažnu emocionalnu nit.

Postavu predvodi sam autor, Štukan, čije je prisustvo na sceni dodatno pojačalo očekivanja publike. Prepustio je kolegama da se snalaze u njegovoj koži, a on je mjesecima unazad pripremao muziku za predstavu te je napravio kompletan album koji će svaki put tokom igranja predstave biti uživo izvođen na sceni.&nbsp;Bend čine i Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, Ismar Žalica, muzičar, grafički dizajner, inače sin Jasne i Pjera Žalice, te glumac Aldin Omerović.<h2>Veo tajne</h2>Mnogo toga je rađeno pod velom tajne, ali je nedavno Mladenović dozvolio medijima da "provire“ na probu predstave. Tada su se mnogi uvijerili šta je, ustvari, "Blank“ na sceni i kakvu je muziku Štukan napravio. Da, Štukan i pjeva. Svoj tekst uz svoju muziku.U predstavi "Blank“ igrat će Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan, Amar Selimović, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.

Ako sudimo prema dosadašnjem radu kreativnog tima i pozitivnim reakcijama na najave, "Blank“ ima sve predispozicije da postane jedno od najznačajnijih ostvarenja sezone.<h2>Vremenski rok</h2>Jedan od fascinantnih detalja u vezi s nastankom predstave "Blank“ jeste činjenica da su intenzivne probe trajale svega dva mjeseca.&nbsp;U tako kratkom vremenskom roku glumačka ekipa, s Mladenovićem na čelu, uspjela je izgraditi kompleksne likove, uskladiti zahtjevne scenske pokrete i uigrati izvođenje originalne muzike uživo.<h2>Uloga Štukana</h2>Posebno je zanimljivo da niko od glumaca ne glumi kolegu Štukana, već se različiti glumci smjenjuju u njegovoj koži.&nbsp;Na taj način predstava omogućava "skakanje“ između različitih perioda i stanja svijesti glavnog lika.

Režiju potpisuje sjajni Kokan Mladenović. Borba s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Predstava „Šećer je sitan osim kad je kocka“, komična studija bračnih odnosa, rađena po istoimenom komadu Nikole Pejakovića, bit će izvedena u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Sarajevo, 8. i 9. marta. Glumačku postavu čine Andrija Milošević, Aleksandra Tomić, Sloboda Mićalović i Viktor Savić.<h2>Formula za uspjeh </h2>Tomić, istaknuta glumica, ali i supruga jednog od najpoznatijih komičara i glumaca u regionu Andrije Miloševića, za „Dnevni avaz“ istakla je da je predstava „Šećer je sitan osim kad je kocka“ nešto što stvarno intrigira ljude konstantno. - Tekst u kombinaciji s ovom glumačkom podjelom je nešto što je bila formula za uspjeh ove predstave. Govori o međupartnerskim odnosima, o bračnim odnosima, o prijateljskim odnosima, ali ono što je zanimljivo je ugao iz kojeg se priča o bračnim odnosima u ovoj predstavi, a to je naša svakodnevica. Znači, ovo je predstava koja se bavi fragmentima svakodnevice svakog mogućeg para i to je ono što je zanimljivo. Upravo te prve tri scene u ovoj predstavi su baš scene gdje smo Andrija i ja, gdje igramo bračni par, i to su nekako duboko ukorijenjene, standardne, repetitivne situacije kroz koje vjerovatno prolaze svi mogući emotivni partneri na ovom svijetu – rekla je Tomić.Planirana je turneja s predstavom po glavnim gradovima bivše Jugoslavije.- Nas četvoro nemamo puno termina da bismo planirali gostovanja, i od nas četvoro troje glumaca imaju svoja matična pozorišta i mnogo obaveza. Zato smo morali godinu unaprijed da sve organizujemo. Bili smo krajem prošle godine u Crnoj Gori, sada smo bili u Zagrebu, evo dolazimo i u Sarajevo. Nakon Sarajeva ćemo u aprilu ići u Ljubljanu. Za sljedeću sezonu planirano je još gradova u BiH, među kojima se nadamo i Mostaru – dodala je Tomić. Naglasila je da još nije igrala u Sarajevu te da ima velika očekivanja, ali i tremu iz dva razloga. - Prvo, moja majka je iz Vareša, to je nekako mjesto gdje sam provela baš mnogo vremena do svoje sedme godine i do početka tog groznog rata. Prvo mi je to, nekako, milo srcu. A druga stvar, ovo je tekst koji je Nikola Pejaković pisao i režirao u Gradskom pozorištu Jazavac iz Banje Luke i tamo je premijerno urađen. Tako da imam i tremu, a s druge strane sam i nevjerovatno pozitivno uzbuđena i jedva čekam da prvi put igram pred sarajevskom publikom – poručila je Tomić. Balansiranje između privatnog života, zajedničkog posla i roditeljstva je izazov s kojim se Tomić i Milošević susreću svakog dana.

<h2>Učenje novoga</h2>- Balansiranje između braka, našeg zajedničkog posla i roditeljstva je nešto što nije konačno. Dakle, svakog dana nalazimo nove načine, ili ih ne nalazimo, da izbalansiramo sve to. Ali to je život i nekako ga živimo najbolje što znamo svakog dana. I Andrija i ja smo inače osobe koje su vrlo otvorene za učenje i za nove stvari, tako da sada će naše dijete krenuti u vrtić i to će biti neki novi segment našeg zajedničkog života – kazala je Tomić.Prije tri godine, ostvarili su se u ulozi roditelja te dobili dječaka kojem su dali ime Relja.- Relja je upao u našu porodicu, tu je izabrao da se nastani i mislim da mu je prijatno i ugodno, a i nama s njim. Pravo da vam kažem, uživamo u roditeljstvu oboje, baš. Nekada bude haotično, nekada djeluje da nema izlaza iz date situacije i vjerujem da ćemo idalje učiti da balansiramo. Nekada će taj balans biti malo neuravnotežen, odnosno neće ga biti, a nekada će biti savršen. Ali sve je to život i sve je to normalno – otkrila je Tomić.Život s Miloševićem, ali i humor iz poslovnog života je, kako kaže Tomić, nešto sto prožima i njihov privatni život.- Nekada sjedimo potpuno privatno i nasmijemo se nečemu, pa pomislimo: „Ovo moramo da zapišemo, iskoristimo negdje, dobra je fora.“ Tako su, eto, i te neke kratke forme koje snimamo nastale iz našeg privatnog života. Nemoguće je potpuno otuđiti taj humor. Mislim, ne samo što je nemoguće, nego, pravo da vam kažem, mi to ni ne želimo. Ne želimo da potpuno odvojimo ono što se dešava u našim privatnim životima od našeg posla, jer naš posao zahtijeva nas kao ličnosti, privatno – naglasila je Tomić.<h2>Zajednički humor</h2>U predstavi, Milošević i Tomić imaju uloge Nevenke i Zorana, iz koje im se često humor preslikava iz privatnog života na scenu i obrnuto.- Nekoliko puta smo bili u situaciji da kod kuće uđemo u nešto slično kao naši likovi u predstavi. Oboje smo nekoliko puta zastali, kao da pričaju Nevenka i Zoran. Onda stanemo, kao: „Čekaj, čekaj, da sjednemo malo i sada ovo da raščlanimo i da vidimo šta se dešava.“ – otkrila je Tomić.<h2>Imamo entuzijazam, ali...</h2>Prije sedam godina, Andrija Milošević je zajedno s glumcem Viktorom Savićem osnovao „Teatar na Brdu“ u kojem je Tomić preuzela ulogu direktora pozorišta.- Mi s „Teatrom na Brdu“ imamo mnogo planova, ideja, znanja, entuzijazma i ljubavi da se bavimo ovom vrstom produkcije, odnosno pozorišne produkcije. Međutim, mi ne možemo trenutno sasvim jasno da vidimo buduće kretanje „Teatra na Brdu“ zato što prvo nemamo našu salu. S druge strane, mi smo potpuno privatna produkcija i pošto smo otvorili ovo pozorište u ovom prostoru 2018. godine, odnosno kad je došla korona, od tada više nemamo nijednog jedinog sponzora i mi isključivo funkcionišemo od prodaje karata, što postaje nedovoljno za širenje pozorišta i za nove produkcije – iskreno je rekla Tomić.

Balansiranje između braka, našeg zajedničkog posla i roditeljstva je nešto što nije konačno

Tomić: Moja majka je iz Vareša, tu sam bila do početka tog groznog rata

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Aleksandra Tomić za "Dnevni avaz" o glumi i braku s Andrijom Miloševićem: Ne želimo otuđiti humor iz privatnog života

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Aleksandra Tomić za "Dnevni avaz" o glumi i braku s Andrijom Miloševićem: Ne želimo otuđiti humor iz privatnog života